Galicijska bitka

Bitka za Galiciju
Dio Prvog svjetskog rata
Vrijeme 23. kolovoza - 11. rujna 1914. Lokacija Lavov, Galicija (sadašnja Ukrajina) Ishod Pobjeda Ruskog carstva
Sukobljeni
Rusko Carstvo	Austro-Ugarska
Vođe
Nikolaj Ivanov Anton von Saltza Aleksej Evert Pavel Plehve Nikolaj Ruszky Aleksej Brusilov	Nadvojvoda Fridrik Franz Conrad von Hötzendorf Viktor Dankl von Krasnik Moritz von Auffenberg Rudolf von Brudermann Eduard von Böhm-Ermolli Hermann Kövess von Kövessháza
Vojne snage
1.200.000 vojnika	950.000 vojnika
Posljedice
250.000 ubijenih i ranjenih	400.000 ubijenih i ranjenih

Bitka za Galiciju ili Bitka za Lemberg je bila značajna bitka između Ruskog carstva i Austro-Ugarske tijekom rane faze Prvog svjetskog rata 1914. godine. Austro-ugarske snage su teško poražene i istjerane iz Galicije, dok su ruske snage zauzele Lemberg i vladale otprilike devet mjeseci istočnom Galicijom.

Pozadina

Kada je počeo rat, austro-ugarski načelnik glavnog stožera Franz Conrad von Hötzendorf je planirao napadnuti Kongresnu Poljsku sa svojim sjevernim vojskama (prva i četvrta). Rusi bi u brojnosti daleko nadmašili Centralne sile na istoku (osobito austro-ugarske vojske, koje su bile osnovni cilj Rusa), Conrad je mislio da je njegova najbolja opcija bila rani upad u južni dio Poljske gdje bi Rusi okupili svoje novo mobilizirane jedinice.

Conrad je znao da su njegovi njemački saveznici bili zauzeti na zapadu sa ofenzivom na Francusku tijekom prvih deset tjedana rata. Jedino je njemačka 8. armija bila na istoku. No, ruski savez sa Francuzima ih je primorao na brzi napad na Nijemce, tako da bi znatan broj ruskih snaga bio poslan da napadne istočnu Prusku. 1. i 4. austro-ugarske armije bi ušle u Poljsku bez direktne pomoći Nijemaca. Do 23. kolovoza 1914., Conradove 1., 3. i 4. armije bile bi okupljene u Galiciji duž fronta od 280 km.

Dana 2. kolovoza, Veliki Vojvoda Nikola Nikolajevič, rođak cara Nikole II. koji je karijeru napravio u vojsci, je imenovan glavnim zapovjednikom. Imao je odličnu reputaciju za treniranje jedinica, no nije nikada zapovijedao vojsci na ratištu, te je ostao uzdrman svojim iznenadnim promaknućem. Ruske 3., 4., 5. i 8. armije su bile namijenjene Galiciji. Ruski plan borbe je tražio od Nikolaja Ivanova, ruskog zapovjednika jugozapadne fronte, da odbije očekivanu Austro-Ugarsku ofenzivu iz Lemberga.

Ishod

Dok su se Austrijanci povlačili, mnogo slavenskih vojnika iz redova austro-ugarske vojske se predalo dok su se neki čak i ponudili boriti na strani Rusa. Do 11. rujna, Rusi su zarobili sveukupno 130.000 neprijateljskih vojnika i ubili/ranili njih 324.000. 225.000 Rusa je ranjeno ili ubijeno dok ih je zarobljeno 40.000. Rusi su front pomakli 160 km i ušli u Karpate, potpuno su okružili austrijsku tvrđavu Przemyśl i započeli njenu opsadu koja je trajala preko sto dana. Bitka je teško oslabila austro-ugarsku vojsku, uništila veliki dio njenih istreniranih časnika i osakatila Austriju. Iako su izgubili bitku kod Tannenberga, pobjeda u Lembergu je Rusima je pomogla poboljšati javno mišljenje o tom porazu.

Red bitke

Ruske snage

Ruski jugozapadni front. Zapovjednik - Nikolaj Ivanov. Drugi zapovjednik - Mikhail Aleksejev.

• 4. armija. Zapovjednik - Anton von Saltza. Zamijenio ga Aleksej Evert nakon bitke za Krasnik.
  • Grenadirski korpus
  • XIV. korpus
  • XVI. korpus
• 5. armija . Zapovjednik - Pavel Plehve
  • V. korpus
  • XVII. korpus
  • XIX. korpus
  • XXV. korpus
• 3. armija. Zapovjednik - Nikolaj Ruzsky
  • IX. korpus
  • X. korpus
  • XI. korpus
  • XXIV. korpus
• 8. armija. Zapovjednik - Aleksej Brusilov
  • VII. korpus
  • VIII. korpus
  • XII. korpus
  • XXIV. korpus

Austro-ugarske snage

• Vojna grupa Kummer Zapovjednik - Heinrich Kummer
  • 7. konjička divizija
  • Pričuvne postrojbe
• 1. armija. Zapovjednik - Viktor Dankl
  • I. korpus (Krakov) - 5. i 46. pješačka divizija
  • V. korpus (Bratislava) - 14., 33. i 37. pješačka divizija
  • X. korpus (Przemysl) - 2., 24. i 45. pješačka divizija
  • 12. pješačka divizija
  • 3. konjička divizija
  • 9. konjička divizija
• 4. armija. Zapovjednik - Moritz Auffenberg
  • II. korpus (Beč) - 4., 13. i 25. pješačka divizija
  • VI. korpus (Košice) - 15., 27. i 39. pješačka divizija
  • IX. korpus (Litomerice) – 10. i 26. pješačka divizija
  • XVII. korpus (formiran nakon početka rata) – 19. pješačka divizija
  • 6. konjička divizija
  • 10. konjička divizija
• 3. armija. Zapovjednik — Rudolf Brudermann
  • XI. korpus (Lavov) – 30. pješačka divizija
  • XIV. korpus (Innsbruck) – 3., 8. i 44. pješačka divizija
  • 23. pješačka divizija
  • 41. pješačka divizija
  • 2. konjička divizija
  • 4. konjička divizija
• Vojna grupa Kövess (kasnije dio 2. armije)
  • III. korpus (Gradac) – 6., 28. i 22. pješačka divizija
  • XII. korpus (Sibiu) – 16., 35. i 38. pješačka divizija
  • 11. pješačka divizija
  • 43. pješačka divizija
  • 20. pješačka divizija
  • 1. konjička divizija
  • 5. konjička divizija
  • 8. konjička divizija

Izvori

• Stone, David. 2015. The Russian Army in the Great War: The Eastern Front, 1914.-1917. University Press of Kansas. Lawrence. ISBN 9780700620951
• Tuchman, Barbara, The Guns of August (1962.)
• Tucker, Spencer, The Great War: 1914.–18. (1998.)
• Nikolaj Golovin. Velika bitka za Galiciju