Galicijska bitka

Galicijska bitka 1914. je bila prva bitka između Ruskog carstva i Austro-Ugarske Monarhije na Istočnom bojištu u Prvom svjetskom ratu. Bitka se odigrala na području nekadašnje austrijske Galicije od 15. kolovoza do 26. rujna 1914. godine. Nakon početnih uspjeha, austrougarske su snage teško poražene i povukle se iz Galicije. Ruska je vojska okupirala glavni grad Lemberg i većinu teritorija Galicije koji je ostao pod ruskom okupacijom do ljeta 1915. godine.

Strateška priprema bitke

Austro-Ugarska je Monarhija 4. kolovoza 1914. godine objavila rat Rusiji a Rusija 6. kolovoza 1914. Austro-Ugarskoj. Kada je počeo rat, austro-ugarski načelnik glavnog stožera Franz Conrad von Hötzendorf je planirao napadnuti Kongresnu Poljsku sa svojim sjevernim vojskama (prva i četvrta). Rusi bi u brojnosti daleko nadmašili Centralne sile na istoku (osobito austro-ugarske vojske, koje su bile osnovni cilj Rusa), Conrad je mislio da je njegova najbolja opcija bila rani upad u južni dio Poljske gdje bi Rusi okupili svoje novo mobilizirane jedinice.

Conrad je znao da su njegovi njemački saveznici bili zauzeti na zapadu s ofenzivom na Francusku tijekom prvih deset tjedana rata. Jedino je njemačka 8. armija bila na istoku. No, ruski savez s Francuzima ih je primorao na brzi napad na Nijemce, tako da bi znatan broj ruskih snaga bio poslan da napadne istočnu Prusku. 1. i 4. austro-ugarske armije bi ušle u Poljsku bez direktne pomoći Nijemaca. Do 23. kolovoza 1914., Conradove 1., 3. i 4. armije bile bi okupljene u Galiciji duž fronta od 280 km.

Dana 2. kolovoza, Veliki Vojvoda Nikola Nikolajevič, rođak cara Nikole II. koji je karijeru napravio u vojsci, je imenovan glavnim zapovjednikom. Imao je odličnu reputaciju za treniranje jedinica, no nije nikada zapovijedao vojsci na ratištu, te je ostao uzdrman svojim iznenadnim promaknućem. Ruske 3., 4., 5. i 8. armije su bile namijenjene Galiciji. Ruski plan borbe je tražio od Nikolaja Ivanova, ruskog zapovjednika jugozapadne fronte, da odbije očekivanu Austro-Ugarsku ofenzivu iz Lemberga.

Ishod

Dok su se Austrijanci povlačili, mnogo slavenskih vojnika iz redova austro-ugarske vojske se predalo dok su se neki čak i ponudili boriti na strani Rusa. Do 11. rujna, Rusi su zarobili sveukupno 130.000 neprijateljskih vojnika i ubili/ranili njih 324.000. 225.000 Rusa je ranjeno ili ubijeno dok ih je zarobljeno 40.000. Rusi su front pomakli 160 km i ušli u Karpate, potpuno su okružili austrijsku tvrđavu Przemyśl i započeli njenu opsadu koja je trajala preko sto dana. Bitka je teško oslabila austro-ugarsku vojsku, uništila veliki dio njenih istreniranih časnika i osakatila Austriju. Iako su izgubili bitku kod Tannenberga, pobjeda u Lembergu je Rusima je pomogla poboljšati javno mišljenje o tom porazu.

Red bitke

Ruske snage

Ruski jugozapadni front. Zapovjednik - Nikolaj Ivanov. Drugi zapovjednik - Mikhail Aleksejev.

• 4. armija. Zapovjednik - Anton von Saltza. Zamijenio ga Aleksej Evert nakon bitke za Krasnik.
  • Grenadirski korpus
  • XIV. korpus
  • XVI. korpus
• 5. armija. Zapovjednik - Pavel Plehve
  • V. korpus
  • XVII. korpus
  • XIX. korpus
  • XXV. korpus
• 3. armija. Zapovjednik - Nikolaj Ruzsky
  • IX. korpus
  • X. korpus
  • XI. korpus
  • XXIV. korpus
• 8. armija. Zapovjednik - Aleksej Brusilov
  • VII. korpus
  • VIII. korpus
  • XII. korpus
  • XXIV. korpus

Austro-ugarske snage

• Vojna grupa Kummer Zapovjednik - Heinrich Kummer
  • 7. konjička divizija
  • Pričuvne postrojbe
• 1. armija. Zapovjednik - Viktor Dankl
  • I. korpus (Krakov) - 5. i 46. pješačka divizija
  • V. korpus (Bratislava) - 14., 33. i 37. pješačka divizija
  • X. korpus (Przemysl) - 2., 24. i 45. pješačka divizija
  • 12. pješačka divizija
  • 3. konjička divizija
  • 9. konjička divizija
• 4. armija. Zapovjednik - Moritz Auffenberg
  • II. korpus (Beč) - 4., 13. i 25. pješačka divizija
  • VI. korpus (Košice) - 15., 27. i 39. pješačka divizija
  • IX. korpus (Litomerice) – 10. i 26. pješačka divizija
  • XVII. korpus (formiran nakon početka rata) – 19. pješačka divizija
  • 6. konjička divizija
  • 10. konjička divizija
• 3. armija. Zapovjednik — Rudolf Brudermann
  • XI. korpus (Lavov) – 30. pješačka divizija
  • XIV. korpus (Innsbruck) – 3., 8. i 44. pješačka divizija
  • 23. pješačka divizija
  • 41. pješačka divizija
  • 2. konjička divizija
  • 4. konjička divizija
• Vojna grupa Kövess (kasnije dio 2. armije)
  • III. korpus (Gradac) – 6., 28. i 22. pješačka divizija
  • XII. korpus (Sibiu) – 16., 35. i 38. pješačka divizija
  • 11. pješačka divizija
  • 43. pješačka divizija
  • 20. pješačka divizija
  • 1. konjička divizija
  • 5. konjička divizija
  • 8. konjička divizija

Literatura

1. Filip Katanić, Galicija 1914. pravi rat, Hrvati i sudbonosna bitka Austro-Ugarske. Zagreb: Despot infinitus, 2020.