Alta

Petroglifi Alte
	Svjetska baština – UNESCO
Država
Godina uvrštenja	1985. (9. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	iii
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:352

Alta
	Alta kommune
	; Panorama Alte
	; Grb
Država	Norveška
Regija	Finnmark
Okrug	Alta
	Vlast
• Gradonačelnik (2007.-2011.)	Geir Ove Bakken (Ap)
	Površina
• Ukupna	3.849,42 km2
• Kopno	3.664,64 km2
• Voda	184,78 km2
Koordinate	69°56′N 23°18′E / 69.933°N 23.300°E
	Stanovništvo (2010.)
• Entitet	18.762; (5/km2)
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeto (DST)	CEST (UTC+2)
Stranica	www.alta.kommune.no
	; Finnmark u Norveškoj
	; Alta u Finnmarku

Alta (tradicionalno: Álaheadju; kvenski finski: Alattio) je grad i istoimena općina; sedma po veličini u Norveškoj. Grad je smješten na krajnjoj sjevernoj obali Norveške, u administrativnoj regiji Finnmark, čije je upravno središte.

Alta je dobila ime po fjordu Altafjordenu, u čijem se zaljevu nalazi, na utoku rijeke Altaelva čiji je kanjon najveći u Skandinaviji.

Prapovijesni petroglifi Alte su upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1985. godine.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Još u kameno dobu se na području današnje općine Alta vadio kvarcit od kojega je rađeno oruđe i oružje koje se može pronaći širom sjeverne Norveške. Po uzoru na jedan vrh koplja koji je pronađen tu, 1976. godine je izrađen grb grada Alte^[1]

U okolici grada nalaze se brojni petroglifi koji su rađeni od 4200. do 500. pr. Kr. Oni pripadaju kulturi Komsa koja je dobila ime po planini u općini Alta gdje su pronađeni prvi arheološki ostaci ove kulture.

1838. godine osnovana je općina Alta. 1854. godine, u Alti su pogubljeni vođe pobune Saamija (Kautokeino buna), Mons Somby i Aslak Hætta, koji su sahranjeni uz crkveno groblje u selu Kåfjordu nadomak Alte. Njihove glave su sahranjene uz njihova tijela, tek nakon protesta Saami aktivista 1997. godine, nakon što su 140 godina bile u Sveučilišnoj bolnici Kralj Fridrik u Oslu.

Tijekom Drugog svjetskog rata njemački bojni brod Tirpitz se poslužio fjordom Kåfjordenom kao lukom, gdje su ga oštetili saveznički avioni.

1979. godine, Saami aktivisti i borci za zaštitu prirode su tjednima demostrirali i borili se građanskim neposluhom protiv izgradnje brane za hidroelektranu na Altafjordenu (Altasaken). Brana je ipak naposljetku izgrađena i rijeka još uvijek pruža bogat ulov lososa.

1999. godine Alta je zbog konstantnog povećanja broja stanovnika postala gradom.

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Svjetska baština Petroglifi Alte (Helleristningene i Alta) su otkriveni 1972. godine, i od tada je pronađeno oko 5000 kamenja s urezanim crtežima. Najveći lokalitet je Jiepmaluokta, oko 4 km od središta grada Alta, gdje je pronađeno oko 3000 pojedinačnih petroglifa, te je taj lokalitet pretvoren u muzej na otvorenom (Alta muzej). Najstariji crteži potječu iz oko 4200. pr. Kr. dok su najmlađi iz oko 500. pr. Kr. Oni prikazuju prapovijesnu kulturu lovaca-sakupljača koji su lovili i kontrolirali krda sobova, pravili brodove, ribarili i prakticirali šamanske rituale kojima su obožavali medvjede i druge životinje. Ovi petroglifi su jedini spomenici iz kojih se može spoznati nešto o Komsa kulturi, za koju se vjeruje da je daleki predak naroda Saami.