Prijeđi na sadržaj

Rzav

Koordinate: 43°47′16″N 19°17′40″E / 43.7879°N 19.2945°E / 43.7879; 19.2945
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Rzav. Za naselje u općini Višegrad, Bosna i Hercegovina pogledajte Rzav (Višegrad, BiH).
Rzav
rijeka
Dolina Rzava
Položaj
DržaveBosna i Hercegovina
Fizikalne osobine
Duljina10 km
Površina porječja605 km2
Plovna od – donije plovna
Tok rijeke
Izvorsutok Bijelog i Crnog Rzava
Vardište, općina Višegrad, BiH
 • Koord.43°45′6.7″N 19°26′44.3″E / 43.751861°N 19.445639°E / 43.751861; 19.445639
UšćeVišegrad, Bosna i Hercegovina
 • Koord.43°47′16″N 19°17′40″E / 43.7879°N 19.2945°E / 43.7879; 19.2945
Ulijeva se uDrina
Pritoci 
 • LijeviCrni Rzav, Jablanički potok, Krč, Ribnica
 • DesniBijeli Rzav, Razdoline, Veletovski potok, Duboka
Rzav na zemljovidu Istočne Bosne
izvor
izvor
ušće
ušće
Rzav na zemljovidu Istočne Bosne
Zemljovid

Rzav je rijeka u istočnoj Bosni.

Nastaje kod sela Vardište (Bosna i Hercegovina), na području nacionalnog parka Tara, na granici Bosne i Hercegovine i Srbije, spajanjem rijeka Bijeli Rzav i Crni Rzav, nakon čega kratko teče kroz Bosnu i Hercegovinu, te u Višegradu utiče u rijeku Drinu.

Tok rijeke obiluje klisurama i kanjonima. Pejzaže karakteriziraju visoke i strme hridine sivo-bijelih tonova po kojima raste četinarsko rastinje.

Čitavim tokom Rzava išla je nekada stara pruga koju su gradili Austrijanci. Godine 2004. pokrenuta je inicijativa za obnovom čuvenog ćire koji bi išao od Mokre Gore preko Kotromana, Vardišta, Dobruna i Višegrada. Radovi na obnovi šina i cjelokupne pruge su završeni a uskoro se očekuje i prolazak ćire uz Rzav.

Prije izgradnje HE Perućac, Rzav je bio jedna od najbogatijih rijeka ribom koje bi dolazile s proljećem da se mrijeste u njemu.

Rzav teče i pored Dobruna, starog srednjevekovnog utvrđenog grada, koji je bio vrlo značajan trgovački centar na ovom najznačajnijem karavanskom putu od Mediterana do središnjeg Balkana. U drugoj polovici 14. st. sagrađen je manastir Dobrun koji i danas postoji. Specifičan je po freskama iz 14. st. na kojima su prikazani srpski vladari i članovi ktitorske porodice, a također i po vrijednoj zbirci ikona i crkvenog mobilijara od kojih neki primjerci datiraju još iz 13. st.