Prijeđi na sadržaj

Rimski ugovori (1924.)

Izvor: Wikipedija
Područje Slobodne države Rijeke (žuto je područje koje je pripojeno Rapallskim ugovorom iz 1920.)
Rimskim ugovorom se tradicionalna granica na Rječini pomiče zapadno, na desnu obalu Mrtvog kanala.

Rimski ugovor, međunarodni ugovori potpisani 27. siječnja 1924. godine. Rimski ugovori su dva ugovora: 1) Pakt o prijateljstvu i srdačnoj suradnji i 2) Sporazum o Rijeci. Predstavljaju dogovor između Italije i Kraljevine SHS. Drugo potpisivanje bilo je 22. veljače 1924., kojim su van snage stavljeni pojedini dijelovi Rapallskog ugovora, zbog kojeg je 1920. godine bila stvorena Slobodna Država Rijeka, a ovim ugovorima ukinuta je riječka država i uspostavljena Kvarnerska provincija, što je uvod u pripajanje Rijeke Italiji. Potpisnici su sa strane Vlade Kraljevine SHS predsjednik Vlade Nikola Pašić i ministar vanjskih poslova Momčilo Ninčić, a sa strane Vlade Kraljevine Italije Benito Mussolini. Italiji je ovo bio veliki trofej. Talijanski kralj je u Rimu istog dana, 22. veljače 1924. izdao proglas: "Grad Rijeka i okolni teritorij pripadaju Italiji po ugovoru od 27. siječnja i bit će priključeni Kraljevini Italiji." 16. ožujka 1924. god. talijanski kralj Viktor Emanuel III. sa suprugom Jelenom Petrović Njegoš doplovio je u Rijeku kao trijumfator.[1]

Prema ovom ugovoru iz 1924. godine, veći dio Slobodne Države Rijeka je anektirala Italija, dok su Delta, Gornja Drenova, Zamet i Srdoči anektirani Kraljevini SHS kao i grad Sušak koji je bio pod upravom saveznika Antante. Dogovorena je i zajednička lučka uprava za Porto Baroš[2].

Posljedice

[uredi | uredi kôd]

Takvim ugovorom je omogućen brz razvoj Sušaka koji postaje glavna jugoslavenska luka, ali je dovela i do velike krize za stanovništvo Gornje Drenove. Zameta i Srdoča izolacijom od Rijeke kojoj gravitiraju i u kojoj su se tradicionalno zapošljavali. Gubljenje autonomije, koju je Rijeka imala od 1779., te stvaranje novih država dovodi do pada lučkog prometa (teretnog i putničkog), smanjenja investicija te se usporava razvoj grada baziran samo na nastavku tradicionalne industrijske proizvodnje. Takva stagnacija se bilježi i u smanjenom porastu broja stanovnika (od 50.000 iz 1911. na 55.000 1931. g.)[3].

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Kamenjar.com A. Majic: Na današnji dan potpisani su Rimski ugovori, temeljem kojih je Rijeka pripojena fašističkoj Kraljevini Italiji 27. siječnja 2020. (pristupljeno 1. veljače 2020.)
  2. Bartulović Željko: Sušak 1919 – 1947.: Državnopravni položaj grada, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Adamić, Posebno izdanje Državnog arhiva u Rijeci, Rijeka, 2004.
  3. Žigo Sabrina „Sušak – Rijeka 1948. Borderline“ Muzej grada Rijeke 2020.