Prijeđi na sadržaj

Štitonosna striga

Izvor: Wikipedija
Štitonosna striga
Štitonosna striga (Scutigera coleoptrata)
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Arthropoda
Razred:Chilopoda
Red:Scutigeromorpha
Porodica:Scutigeridae
Vrsta:S. coleoptrata
Linnaeus, 1758
Dvojno ime
Scutigera coleoptrata
Baze podataka

Štitonosna striga (Scutigera coleoptrata) iz razreda strige (Chilopoda), žuto-sive boje, kratkog tijela (do 3 cm) i 15 pari dugačkih nogu koje joj omogućavaju vrlo brzo kretanje po zidovima i stropovima. Jedna je od više vrsta striga poznatih kao kućna stonoga.

Građa tijela

[uredi | uredi kôd]

Pri mirovanju nije lako odrediti gdje im je glava jer im je zadnji par nogu najdulji i nalikuje na ticala. S leđne strane ima 8 zaštitnih pločica po kojima je nazvana.

Stanište i ponašanje

[uredi | uredi kôd]

Živi u vlažnim prostorima. U kućama to su najčešće podrumi i kupaonice, u dvorištima hrpe drva ili kamenja, zidovi s puno pukotina. Aktivna je noću, danju se uglavnom skriva. Hrani se kukcima (žoharima, mravima), paucima, grinjama i ustvari je insektivor zbog čega je koristan stanovnik doma.

Razmnožavanje

[uredi | uredi kôd]

Polaže jajašca u proljeće. Ličinke izgledaju kao minijaturni odrasli oblici s četiri para nogu. Prilikom prvog presvlačenja dobiju jedan par nogu, a svakim novim presvlačenjem dobivaju po dva para. Počinju se razmnožavati s tri godine. Mužjak polaže sjeme na tlo, a ženka ga koristi da oplodi jaja. Žive od tri do sedam godina, ovisno o okolišu.[1]

Odnos s ljudima

[uredi | uredi kôd]
Glava štitonosne strige

Smatraju se bezopasnima za ljude i kućne ljubimce, a ugrizom ne mogu probiti ljudsku kožu.

Štitonosna štriga na zidu

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8