Prato
Prato
Città di Prato | |
---|---|
Panorama Prata | |
Koordinate: 43°52′N 11°05′E / 43.867°N 11.083°E | |
Država | Italija |
regija | Toskana |
provincija | Prato |
Vlast | |
- gradonačelnik | Roberto Cenni |
Površina | |
- Ukupna | 97 km² |
Visina | 85 |
Stanovništvo (2011.) | |
- Grad | 185 456 |
Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
Poštanski broj | 59100 |
Pozivni broj | 0574 |
Službena stranica www.comune.prato | |
Karta | |
Prato je glavni grad istoimene talijanske provincije Prato u regiji Toskana od 185 456 stanovnika. [1]
Geografske karakteristike
Prato se prostire duž obala rijeke Bisenzio, 13 km sjeverozapadno od regionalnog centra Firenze. [2]
Historija
Ne zna se točno kad se počeo formirati Prato, ali se zna da je u 11. vijeku, prosperirao kao trgovište i centar manufakturne proizvodnje vunenih tkanina. [2] Ali je kasnije počeo stagnirati kad je ušao u orbitu prosperitetne Firenze, pod čiju je vlast konačno potpao - 1350. [2] Prato je opljačkala španjolska vojska - 1512. za vrijeme kampanje kad je htjela vratiti dinastiju Medici na vlast u Firenzi. [2]
Prato je staro biskupsko središte, čija je historijska jezgra još i danas okružena bedemima iz 14. vijeka, i puna je građevina iz 13. i 14. vijeka. [2]
Znamenitosti
Najveća znamenitost Prata je njegova katedrala San Stefano, koja se počela graditi u romaničkom stilu 1211. (brod) a dovršena u gotičkom stilu - 1317. / 1320. kad joj je dodan transept, koji je najvjerojatnije izveo Giovanni Pisano. Katedrala ima puno vrijednih djela Filippa Lippija, Andreje della Robbije i veličanstvenu propovjedaonicu rad Donatella sa partnerom Michelozzom. [2]
Pored katedrale značajna je i crkva Santa Maria delle Carceri koju je podigao između 1485. / 1493. Giuliano da Sangallo, Carski dvorac podignut između 1237. / 1245. i Palazzo Pretorio (13. - 14. vijek) u kome se danas nalazi galerija slika. [2]
Privreda
Prato je još i danas važan centar proizvodnje vunenih tkanina, pored tog u gradu djeluje i cementara i nekoliko tvornica tekstilnih strojeva. Grad je dobro povezan željezničkim linijama sa Firenzom, Pistoiom i Bolognom. [2]