Anna Brigadere
| Anna Brigadere | |
|---|---|
| Biografske informacije | |
| Rođenje | 1. 10. 1861. Tērvete, Latvija |
| Smrt | 25. 6. 1933. (dob: 71) Tērvete, Latvija |
| Opus | |
| Jezik | latvijski |
| Znamenita djela | |
Anna Brigadere (Tērvete, 1861. – 1933.) bila je latvijska spisateljica, dramatičarka i pjesnikinja.[1]
Rođena je 1. oktobra 1861. u seljačkoj porodici sluge u župi Vecbalļļa u Kalnamuiži, u selu Tērveteu, gdje je provela djetinjstvo i kao dijete radila na farmi. Pohađala je školu samo nekoliko godina. Nakon očeve smrti 1874. s majkom je odselila u Jelgavu. Sa trinaes godina počela je zarađivati za život pomažući sestri u krojačkoj radnji, a zatim se porodica preselila u Ventspils. Oko 1880. odselili su u Rigu, gdje je s bratom Johnom radila u trgovini. Od jeseni 1882. živjela je u Moskvi, gdje je bila učiteljica u porodici jednog njemačkog industrijalca. Predavala je i u Jaroslavlju. Nakon povratka u Rigu, završila je pedagoške tečajeve, a zatim predavala u njemačkim porodicama u Rigi u godinama 1885/87.
Njezina prva priča objavljena je 1896. Godine 1897. usmjerila se isključivo na književni rad, a objavljena je i njezina prva knjiga /„Stara Karlīna” (Vecā Karlīne). Šest godina kasnije, njezina prva i najpopularnija drama „Priča o Sprīdītisu” (Sprīdītis) napisana je za redatelja latvijskog kazališta u Rigi, Jēkabsa Dubursa, koji je dramu postavio 1903. Godine 1985. priča je adaptirana za kino, te prevedena na nekoliko jezika. Prvi svjetski rat navest će je da emigrira u Moskvu. Godine 1918. vratila se u Rigu i tamo nastavila svoje književno stvaranje.[1]
Godine 1922., na dvadesetpetu obljetnicu rada, dobila je kuću koju je nazvala Sprīdīša. Trenutno se u njoj nalazi Muzej spisateljice.
Pisala je komedije i drame, među kojima i „Priču o Sprīdītisu”, mladiću iz latvijske seljačke porodice i njegovim fantastičnim pustolovinama u obližnjoj šumi. Pisala je također poeziju.
Pripovijetke napisane na kraju života objavljene su u zbirci „Tihi junaci” (Klusie varoņi, 1933). Od 1926. do 1933. napisala je autobiografsku trilogiju: „Bog, priroda, posao” (Dievs, daba, darbs, 1926), „Oštri vjetrovi” (Skarbos vējos, 1930) i „Akmenu sprosta” (Akmeņu sprostā, 1933). Ta se trilogija smatra najvišim vrhuncem umjetničkog stvaralaštva spisateljice.
- ↑ 1,0 1,1 „Latvian Literature” (en). www.latvianliterature.lv. Pristupljeno 31. 5. 2024.
- Anna Brigadere un Tērvete / sastādījis Jānis Rapa. Rīgā: Preses Nams, 1996. ISBN 9984-00-226-8
- Zenta Mauriņa. Baltais ceļš : studija par Annu Brigaderi. Rīga: Zvaigzne ABC, 1996. ISBN 9984-04-304-5
- Meškova, Sandra (2002). Two mothers of Latvian literature: Aspazija and Anna Brigadere. Journal of Baltic Studies 34.3, str. 276-297.
