Njáls saga

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Njálov sin Skarp-Heðinn ubija Þráinna na ledu, ilustracija scene iz sage.

Njáls saga (O ovom zvuku poslušajte) (također Njála (O ovom zvuku poslušajte), Brennu-Njáls saga (O ovom zvuku poslušajte) ili "Priča o Spaljenom Njalu") je jedna od najpoznatijih islandskih saga. is one of the sagas of Icelanders. Vjeruje se da je sastavljena u 13. vijeku, a radnja joj je smještena u Island između 960. i 1020. kada su tamo živjeli potomci nordijskih doseljenika organizirani u vlastitu državu. Među protagonistima se ističu Njáll Þorgeirsson, ugledni pravnik, i njegov prijatelj Gunnarr Hámundaorson, moćni ratnik. Obojica će, usprkos svih svojih umnih i fizičkih sposobnosti, te ugleda koji uživaju među zemljacima, biti upetljani u trivijalne sporove koji, uslijed potrebe da se po svaku cijenu očuva čast, eskaliraju u višegodišnji ciklus krvne osvete i obojica padaju kao njegove žrtve, uključujući Njálla koji je živ spaljen zajedno sa muškim članovima svoje porodice.

Većina historičara vjeruje da su ličnosti opisane u sage historijske, iako je autor (čiji je identitet predmet dugotrajnih špekulacija) vjerojatno "uljepšao" neke od događaje iz umjetničkih/stilskih razloga. Saga se svejedno smatra korisnim izvorom o najranijoj historiji Islanda i tadašnjem načinu života. Iako saga, između ostalog, prikazuje i pokrštavanje Islanda 1000. godine, dio teoretičara smatra da je zbog čestog korištenja znamenja i proročanskih snova prožeta fatalizmom karakterističnim za nordijski paganizam. Tekst se često smatra najboljom od svih islandskih saga svog vremena.[1]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Vésteinn Ólason 2006:134.

Literatura

[uredi | uredi kod]