Ralja (Smederevo)
Ralja | |
---|---|
Glavna ulica u Ralji | |
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Podunavski |
Grad | Smederevo |
Stanovništvo | |
— 2022. | 1114 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 35′ 20″ S; 20° 58′ 08″ I / 44.589° S; 20.968833° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 84 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 026 |
Registarska oznaka | SD |
Ralja je naseljeno mesto grada Smedereva u Podunavskom okrugu. Prema popisu iz 2022. ima 1114 stanovnika (prema popisu iz 2011. bilo je 1209 stanovnika).[1]
Istorija
[uredi | uredi izvor]Selo leži jugozapadno od Smedereva. Ralja je mlado naselje koje je osnovano za vladavine kneza Miloša. Na ovome mestu je bila avlija koju su iskorišćavala susedna sela Radinac, Vranovo, Vrbovac i varošica Kolari. Predanje veli da je jednom prilikom, prolazeći ovuda knjaz Miloš, video nekoliko koliba na drumu između Vranova i Radinca u kojima su stanovali neki novi doseljenici. Naredio je odmah da se nasele na današnje mesto i da obrazuju selo. U početku je imalo samo nekoliko kuća, tada su u selu bile porodice Đorđevića (Milenkovića), Petrovića (Jovanovića), Nedeljkovića (Simića), Perišića i Spasića. Predak Đorđevića, Đorđe, došao je od Leskovca bežao „preko“, i kad se iz „preka“ vratio nastanio se u današnju Ralju. Predak Petrovića (Jovanovića), Miljko, došao takođe iz Leskovca, i on je bežao „preko“ i neko vreme stanovao u radničkom ataru. Nedeljkovići, koji su se ranije prezivali Simići, starinom su iz Grljana, Spasići iz „istočnih krajeva“, a Perišići od Leskovca. Sve do 1840. g. selo je bilo malo. Od tada pa do 60-ih godina prošloga veka doselile su se sve tadašnje porodice.
Godine 1846. Ralja je imala 30 kuća, a po popisu iz 1921, god. u selu je bilo 125 kuća sa 664 stanovnika. Crkva i parohija bili su u Vranovu. (podaci datiraju krajem 1925. godine).[2] [3] Selo ima školu od 1926. god.
Demografija
[uredi | uredi izvor]U naselju Ralja živi 980 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,8 godina (40,1 kod muškaraca i 41,5 kod žena). U naselju ima 369 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,28.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 6 | 4 | ||
80+ | 5 | 13 | ||
75—79 | 16 | 27 | ||
70—74 | 25 | 42 | ||
65—69 | 27 | 38 | ||
60—64 | 38 | 55 | ||
55—59 | 35 | 37 | ||
50—54 | 67 | 49 | ||
45—49 | 79 | 60 | ||
40—44 | 61 | 65 | ||
35—39 | 46 | 50 | ||
30—34 | 50 | 43 | ||
25—29 | 49 | 49 | ||
20—24 | 66 | 53 | ||
15—19 | 52 | 65 | ||
10—14 | 53 | 54 | ||
5—9 | 50 | 35 | ||
0—4 | 40 | 33 | ||
Prosek : | 36,5 | 39,7 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 622 | 200 | 375 | 29 | 18 | 0 |
Ženski | 650 | 138 | 379 | 112 | 19 | 2 |
UKUPNO | 1.272 | 338 | 754 | 141 | 37 | 2 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 285 | 41 | 0 | 1 | 113 |
Ženski | 108 | 34 | 0 | 0 | 28 |
UKUPNO | 393 | 75 | 0 | 1 | 141 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 5 | 41 | 21 | 1 | 11 |
Ženski | 1 | 4 | 7 | 6 | 0 |
UKUPNO | 6 | 45 | 28 | 7 | 11 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 9 | 8 | 1 | 8 |
Ženski | 0 | 4 | 6 | 3 | 10 |
UKUPNO | 0 | 13 | 14 | 4 | 18 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 1 | 0 | 0 | 24 | |
Ženski | 1 | 0 | 0 | 4 | |
UKUPNO | 2 | 0 | 0 | 28 |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Popis u Srbiji prema polu i starosti po naseljima” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 1. 2024.
- ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.19. dr. B. M. Drobnjaković (1925 g.)Smederevsko Podunavlje i Jasenica) i iz „Letopopisa“ opštine Skobalj, Br.2202
- ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Korišćena Literatura
[uredi | uredi izvor]- Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 sastavio Dr, Vladimir Margan biv. Predsednik Oblasnog odbora Komesar Oblasne Samouprave, objavljeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
- „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.).
Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
- Napomena
U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.
Inače Monografija Podunavske oblasti (Pančevo, 1929 g.) koju je sastavio dr Vladimir Margan sačinjena je od tri dela i predstavlja i danas jedno od nezaobilaznih dela za proučavanje Srbije i Banata.
Napisali su najbolji poznavaoci pojedinih tema i problema – istaknuti istoričari, profesori univerziteta, direktori škola, seoski načelnici, ekonomisti, inžinjeri, sociolozi, lekari, crkvena lica, pravnici, kustosi i bibliotekari. Ukupno 61 autor.
Stavljajući današnjim čitaocima na uvid ovo delo, koje se prvi put pojavljuje u ovom obliku, verujemo da ćemo zadovoljiti već dosta raširen interes za proučavanje prošlosti naših naselja.