Пређи на садржај

Evdokija Anđel

С Википедије, слободне енциклопедије
Датум измене: 24. јун 2020. у 22:06; аутор: Karakondzula (разговор | доприноси) (Враћене измене 109.93.214.178 (разговор) на последњу измену корисника Ванилица)
Evdokija Anđel
Лични подаци
Датум смрти1211.
Породица
СупружникStefan Prvovenčani

Lav Zgur

Aleksije Duka
ПотомствоСтефан Радослав, Стефан Владислав, Свети Сава II, Комнина Немањић
РодитељиAleksije III Anđeo
Еуфросина Дука Каматерина
ДинастијаAnđeli
ПретходникАна Немањић
НаследникАна Дандоло

Evdokija Anđel (grč. Ευδοκία Αγγελίνα, oko 1173. - 1211.) je bila prva žena srpskog velikog župana, Stefana Nemanjića, prvog kralja Srbije, sinovica vizantijskog cara Isaka II Anđela i ćerka njegovog naslednika, Aleksija III Anđela, prva strana princeza na dvoru Nemanjića i majka Stefana Radoslava, Predislava i Stefana Vladislava. Sa prvim suprugom se razišla oko 1201. i vratila se u Carigrad gde je njen otac u to vreme bio car.[1][2]

U vizantijskoj prestonici postala je ljubavnica Aleksija Duke Murzufla, koji je početkom 1204. proizveden u cara u vreme kada su se krstaši, zahvaljujući skretanju Četvrtog krstaškog pohoda, umešali u unutrašnje sukobe u Vizantiji. U noći 12. aprila 1204. Aleksije V je u društvu Evdokije i njene majke Eufrosine Duka Kamatere pobegao iz Carigrada koji su zatim zauzeli krstaši i Mlečani. Evdokija se tada sklonila u trački grad Mosinopolj gde se odranije učvrstio njen prognani otac Aleksije III. U Mosinopolju se udala za Aleksija V Duku Murzufla koga je nedugo zatim oslepeo njen otac. Oslepljenog Aleksija V su zatim zarobili krstaši koji su ga pogubili 1205. godine.[3]

Evdokija se udala i treći put i to za Lava Zgura, vizantijskog velikaša koji je vladao Korintom. Zgur je 1204. pružio utočište Aleksiju III i njegovoj porodici, ali je 1208. izvršio samoubistvo nakon što su ga Latini opseli u korintskoj tvrđavi. Evdokija je preminula oko 1211. godine.

Literatura i dodatna literatura

  • М. Ласкарис, Византијске принцезе у средњовековној Србији, Прилог историји византијскосрпских односа од краја XII до средине XV века, Београд 1926 (Фототипско издање Подгорица 1997), 7 - 37.
  • K. Varzos, Ē genealogia tōn Komnēnōn, Thessalonica, 1984.
  • The Oxford Dictionary of Byzantium, Oxford University Press, 1991.
  • O city of Byzantium: annals of Niketas Choniates tr. Harry J. Magoulias (Detroit: Wayne State University Press, 1984).*Mihailo Laskaris (1926), Byzantine Princesses in Medieval Serbia 

Izvori

Spoljašnje veze