Idi na sadržaj

Prstenorepi lemur

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Prstenorepi lemur
(Lemur catta)
(Lemur catta)
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredMammalia
RedPrimates
PodredStrepsirrhini
InfraredLemuriformes
PorodicaLemuridae
PotporodicaLemurinae
RodLemur
Linnaeus, 1758
VrstaL. catta
Dvojno ime
Lemur catta
Linnaeus, 1758
Rasprostranjenost
Rasprostranjenost

Prstenorepi lemur (latinski: Lemur catta) je veliki strepsirhini primat i najprepoznatljiviji predstavnik lemura radi karakterističnog crno-bijelog prstenastog repa. Pripada porodici Lemuridae i jedini je pripadnik roda Lemur. Kao i svi ostali lemuri, endemičan je za ostrvo Madagaskar gdje je poznat i pod nazivima hira i maki. Naseljava šume i bodljikava grmlja u južnim dijelovima ostrva gdje je aktivan uglavnom po danu.

Prstenorepi lemur je izuzetno društven i živi u grupama do 30 jedinki. Kako bi se zagrijali i učvrstili društvene veze, prstenorepi lemuri se sunčaju uspravno sjedeći okrenuti prema donjoj strani sa svojim tanjim bijelim krznom prema suncu. Poput ostalih lemura, i ova se vrsta snažno oslanja na njuh pa svoju teritoriju obilježava mirisnim žlijezdama. Kao jedan od najglasnijih primata, prstenorepi lemur koristi brojne vokalizacije koje uključuju grupnu koheziju i pozive za uzbunu. Eksperimenti su pokazali da prstenasti lemuri, uprkos nedostatku velikog mozga (u odnosu na slične primate), mogu organizirati sekvence, razumjeti osnovne aritmetičke operacije i preferencijalno odabrati alate na osnovu funkcionalnih kvaliteta.

Iako se lako razmnožavaju u zatočeništvu i predstavljaju najmnogoljudnije lemure u zoološkim vrtovima na svijetu, koji broje više od 2.000 jedinki, prstenasti lemur je na popisu ugroženih vrsta zbog uništavanja staništa i lova na divlje meso i egzotične kućne ljubimce. Od početka 2017. godine, vjeruje se da se populacija prstenorepih lemura u divljini smanjila na 2.000 jedinki zbog gubitka staništa, krivolova i lova.

Izgled

[uredi | uredi izvor]

Većinom su sive boje sa bijelim krznom sa unutrašnje strane. Imaju usko lice bijele boje sa crnim šarama oko očiju i crnu njušku. Njihova glavna odlika jeste njihov dugačak, kitnjast crno-bijeli rep. Kao i ostali lemuri i prstenorepi lemuri imaju duže i veće stražnje udove od prednjih. Dlanovi i tabani su obloženi mekom kožom. Imaju tanke prste na kojim se nalaze ravni, oštri nokti. Ovi lemuri imaju kandže na drugom nožnom prstu koje imaju ulogu u čišćenju krzna. Mlade jedinke imaju plave oči, dok su oči odraslih upadljivo žute boje. Odrasli dostižu dužinu tijela do 46 centimetara i težinu do 2,7 kg. Repovi su im duži od tijela i dugi su do 56 cm.

Ponašanje

[uredi | uredi izvor]
Grupa prstenorepih lemura

Prstenorepi lemuri su dnevne životinje i žive podjednako i na kopnu i na drveću. Formiraju grupu od po 30 jedinki. Društvena hijerarhija je određena polom. Ženke su dominantne nad mužjacima i nastoje da mužjaci budu udaljeniji od grupnih aktivnosti. Mužjaci se smjenjuju među grupama na otprilike svakih 3 i po godine. Teritorija im se obično preklapa sa teritorijama drugih grupa lemura. Vrijeme provode na kopnu najviše od svih ostalih vrsta lemura.

Razmnožavanje

[uredi | uredi izvor]

Sezona parenja traje od aprila do juna, kada je ženka u tjeranju otprilike 24-28 sati. Trudnoća traje oko 146 dana, kada se rađa jedno ili dva mlada. Mladunčad počinje da jede čvrstu hranu poslije dva mjeseca života, a poslije pet mjeseci su potpuno odgojeni. Mužjaci dostižu polnu zrelost sa 2 i po godine, dok ženke već sa 19 i po mjeseci.

Anatomske karakteristike

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]