Idi na sadržaj

Atlantida

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Atlantida je ostrvo legendarne drevne kulture, o čijem samom postojanju i lokaciji nema čvrstih dokaza. Prvi put Atlantidu spominje starogrčki filozof Platon, koji kaže da je ona razorena prirodnom katastrofom, najvjerovatnije potresom ili potopom.

To je navodno bilo više od 9 000 godina prije Platona.

U djelu "Critas", Platon opisuje rat između Atlanta i ostatka tadašnjeg svijeta. Navodno se dogodio 9 000 godina prije Platona i završen je prirodnom katastrofom.

Prema Platonu, Atlantida je bila veliki kontinent, veličine kao Libija i Azija zajedno. Nalazio se s "one strane Herkulovih stuba" (Gibraltar). To je bila plodna i bogata zemlja, koja je davala dvije žetve godišnje. Stanovništvo se bavilo poljoprivredom, stočarstvom i zanatima. Kopali su i topili rude. U izobilju je bilo zlata, najcjenjenijeg materijala. Raširen je bio i materijal "orihalk".

U sredini ostrva nalazila su se dva izvora; jedan s hladnom, a jedan s toplom vodom. Oko njih su stanovnici izgradili bazene za kupanje, od kojih su neki bili pokriveni. Postojalo je više gradova i tri pristraništa.

Zemljom je vladao Atlant uz pomoć 10 careva. Sastajali su se svakih 6 godina, donosili zakone i sudili.

Stanovništvo je uživalo u sreći i bogatstvu sve dok njihovi carevi nisu zaratili sa ostatkom svijeta. Atlantiđanima neprijateljsku vojsku predvodili su Jelini, a na njihovom čelu bijaše Atenjani. U strahovitoj bici Grci su odnijeli potpunu pobijedu i spriječili Atlantiđane da se prošire "s ove strane Herkulovih stuba".

Ostali antički autori impresionirani Atlantidom

[uredi | uredi izvor]

i mnogi drugi.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]