Idi na sadržaj

BM-21 Grad

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
BM-21 "Grad"
Upotreba
U službi1963 - do danas
RatoviVijetnamski rat, Šestodnevni rat, Rat u SFRJ, Građanski rat u Siriji
Proizvodnja
Proizvođač SSSR
VarijanteBM-21, RM-70, APR-40
Opis oružja
Težina13,710 kg
Dužina7.35 m
Dužina cijevi3.0 m
Visina3.09 m
Posada3
Kalibar122 mm
Domet20 km
Maks. domet40 km

BM-21 Grad je samohodni višecijevni bacač raketa proijeklom iz SSSR-a. Jedan od najviše korištenih raketnih sistema u vojskama velikog broja zemalja i jedan od najčešće kopiranih ili licencno proizvedenih raketnih lansera ovoga tipa. Lanser sa 40 cijevi je postavljen na kamion Ural-4320 6x6, posada se sastoji od 3 člana koji mogu lanser osposobiti za dejstvo u roku od 3 minute.

BM-21, pogled s boka.

Rusi su pri razvoju raketnog sistema BM-21 GRAD izborom kalibra 122 mm (tačnije 122,4 mm) "pogodili" omjer mase rakete, njene dužine i traženog dometa s velikim brojem lansirnih cijevi, kako bi sve moglo biti smješteno na terensko vozilo nosivosti između 4 i 5 tona. Kombinirani način stabiliziranja rakete u letu, zahvaljujući stabilizaciji krilcima i rotaciji rakete, osigurava malo rasipanje na cilju s relativno velikom masom bojne glave, oko 18 kg. Razvoj lansera raketa 12 mm BM-21 GRAD završen je 1958. godine u tadašnjem SSSR-u, a u operativnoj uporabi je od 1963. godine. Lanser raketa BM-21 je ušao i u naoružanje svih zemalja članica tadašnjeg Varšavskog pakta. Ugrađivao se na različita podvozja vozila od kojih su najčešća ZIL, URAL, GAZ. U novije doba, većina zemalja korisnica ugrađuje ih kroz svoje modernizacije na podvozja vozila lokalne proizvodnje. Osnovni koncept lansirnih cijevi 122 mm, raspoređenih u četiri reda po deset cijevi, ostao je gotovo nepromijenjen; osim što se u novijim rješenjima grupira u dvije grupe po dvadeset lansirnih cijevi u obliku izmjenjivih modula. Pojedine su zemlje iz različitih razloga izabrale druge kalibre svojih lansera raketa (Izrael 127 mm, bivša Jugoslavija 128 mm, Južna Afrika 130 mm i sl.), ali osnovne performanse takvih sistema su više ili manje jednake kalibru 122 mm koji je danas u upotrebi u više od 50 zemalja svijeta.[1]

Verzije

[uredi | uredi izvor]
BM-21 Grad
BM-21-1
9P138 "Grad-1"
  • BM-21 - Originalna prvobitna verzija postavljena na kamion Ural-375D.
  • BM-21-1 - Sistem postavljen na kamion Ural-4320.
  • 9P138 "Grad-1 - Lahka verzija s 36 cijevi postavljenih na kamion ZIL-131. Koriste se rakete kratkog dometa do 15 km.
  • BM-21V "Grad-V" (Vozdushnodesantiy - padobranski), NATO oznaka M1975 razvijen za potrebe padobranskih snaga 1969. godine, zbog smanjenja težine sistem ima samo 12 cijevi kalibra 122 mm postavljenih na kamion GAZ-66. Pojedini dijelovi vozila poput krova kabine kamiona se mogu skinuti kako bi se smanjila veličina sistema prilikom transporta.
  • 9А51 "Prima" - Sistem s 50 cijevi, s vozilom za transport raketa TZM 9T232M, proizvedeno samo nekoliko primjeraka.
  • Grad-P - Lahki prijenosni raketni sistem s samo jednom cijevi koja ispaljuje rakete 9M22M. Sistem razvijen za potrebe Sjeverne Koreje, ne koristi se u ruskoj vojsci, ali je i dalje popularan u gerilskim i pravojnim snagama.
  • BM-21PD "Damba" - Lanser s 40 cijevi montiran na kamion Ural-375D ili Ural-4320 naoružan s raketama PRS-60 namijenjen za zaštitu pomorskih baza protiv podvodnih infiltracija.
  • A-215 "Grad-M" - Lanser s 22 cijevi uveden u upotrebu 1978.

Bjelorusija

[uredi | uredi izvor]
  • BM-21A "BelGrad" - Modernizovana verzijaa postavljena na kamion MAZ-631705. Sistem razvijen 1997, a uveden u operatvnu upotrebu 2001. godine.

Ukrajina

[uredi | uredi izvor]
  • BM-21M "Grad-U" - Ukrajinska verzija postavljena na kamion KrAZ-6322-121.

Gruzija

[uredi | uredi izvor]
  • ZCRS-122 Magaria - Modernizirana verzija, kabina je zaštićena oklopom STANAG-2, sistem ispaljuje 40 raketa u roku od 20 sekundi. Domet raketa je 40 km.[2]
  • Tip 81 - Kinezi su razvili sistem Tip 81 na osnovu zarobljenih vijetnamskih BM-21 tokom Kinesko-vijetnamskog rata,te uveden u upotrebu 1982.godine. Unaprijeđena verzija je poznata kao PZH81. Kineska verzija je postavljena na kamion SX2150 koji posjeduje oklopnu zaštitu.
  • Tip 83 - Verzija s 24 cijevi postavljene u 3 reda po 8 cijevi. Sistem ima ukupnu masu od 8.7 tona, postoji i verzija i namijenjena za minopolaganje. Trenutno se razvijaju rakete dometa između 30 i 40 km.
  • Tip 90 - Verzija namijenjena za izvoz, veoma je slična s jugoslovenskim sistemom M-77 Oganj.

Čehoslovačka

[uredi | uredi izvor]
RM-70
  • RM-70 - Čehoslovačka vojska je uvela u upotrebu 1972. domaću verziju BM-21. Sistem ima 40 cijevi raspoređenih u 4 reda po 10 cijevi, montiran na kamion Tatra T813. Za razliku od sistema BM-21 RM-70 ima oklopljenu kabunu kamiona te prostor za još jedan rafal raketa.
  • RM-70/85 Modifikacija sistema RM-70 montirana na kamion Tatra T815.

Poljska

[uredi | uredi izvor]
WR-40 "Langusta"
  • WR-40 "Langusta" - Modernizovana poljska verzija s novim sistemom upravljanja vatrom, balističkim računarom BFC201 i navigacijskim sistemom Sigma 30. Sistem je postavljen na kamion Jelcz P662D.35G-27 6×6. Prvi sistem je uveden u upotrebu u martu 2007. godine, Poljska je oko polovine svojih BM-21 Grad modernizirala u standard WR-40. Domet raketa 40 km, oklopna kabina će biti eventualno razvijena u budućnosti.

Egipat

[uredi | uredi izvor]

Egipat je razvio rakete Sakr-18 i Sakr-36 čiji su dometi 18 i 36 km. Najnovija verzija Sakr-45 raketa ima domet 45 km. Umjesto standardnih trenutno-fugasnih raketa egipatska vojska preferira rakete s kazetnom municijom koja može biti iznimno učinkovita protiv lahko oklopljenih vozila i utvrda, te velikih koncentracija pješadije. Egipat proizvodi i svoje kamione, te cijele sisteme sa 1, 3, 4, i 8 cijevi.

Pojas Gaze

[uredi | uredi izvor]

Od 2006. godine Hamas je počeo ispaljivati po izraelskim gradovima Grad rakete 122 mm porijeklom iz Irana, Kine i zemalja bivšeg Istočnog bloka. Vjeruje se da su rakete prokrijumčarene iz Egipta tajnim tunelima. Izvori iz Hamasa navode da kineske verzije raketa znatno bolje po pitanju dometa i preciznosti od originalnih ruskih.

28. februara palestinske snage su pogodile grad Aškelon ovim raketama koje iamju duplo veći domet od standardnih raketa. U daljnim napadima izraelskih gradova rakete su nanosile kako znatnu materijalnu štetu na civilnim objektima tako su dovodile do ljudskih gubitaka na izraelskoj strani tokom sukoba ali i primirja u pojasu Gaze.[3][4]

Etiopija

[uredi | uredi izvor]

Etiopija proizvodi rakete i cijevi za sisteme Grad koje postavlja na brza terenska vozila.

Sjeverna Koreja

[uredi | uredi izvor]
  • BM-11 - Verzija s 3o cijevi baziranih na Isuzu kamionu.
  • M1977 - Kppija sistema BM-21 Grad.
  • M1985 - Modernizovana verzija na Isuzu 6x6 kamionu s sistemom od 40 raketa.

Iranska vojna industrija proizvodi sisteme Grad koji ispaljuju originalne rakete, ali domaće "Araš" rakete dometa 20.5 km, pa i domaće rakete dometa 75 km.

  • HM20 - Sistem montiran na Mercedes-Benz 2624 6×6 kamion.[5]
  • HM23 - Lahka verzija s 16 raketa.[6]

Pakistan

[uredi | uredi izvor]
Hrvatski APR-40.

Rumunija

[uredi | uredi izvor]
  • APR 21 - Rumunski lanser s 21 cijevi postavljen na šasiju kamiona Bucegi SR-114. Ne koristi se više u rumunskoj vojsci, izvežen je u Hrvatsku, Nigeriju i Maroko.
  • APR 40 - Kopija BM-21 Grad koju je proizvodio Aerostar SA, sistem je postavljen na šasiju kamiona DAC 15.215 DFAEG. Svaki lanser je praćen kranom MITC te kamionom za transport raketa RM13. Sistem koristi Bocvana, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Iran, Irak, Kamerun, Liberija i Nigerija.
  • LAROM - Modificirana verzija nastala u suradnji s Izraelom. Lanser ispaljuje 20 raketa 122 mm ili 13 raketa 160 mm.

Srbija

[uredi | uredi izvor]
  • LRSVM Morava - Modularni sistem koji može ispaljivati rakete 122 mm i 128 mm.
  • Valkiri - Južnoafrička verzija koja ispaljuje rakete 127 mm.
  • Bateleur - Modifikacija Valkiri sistema.

Korisnici

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Hrvatski vojnik, broj 287
  2. ^ http://mod.gov.ge/index.php?page=77&lang=1&type=1&Id=1314
  3. ^ Israeli Ministry of Foreign Affairs, “Terror in Gaza: Twelve months since the Hamas takeover”, 16 June 2008.
  4. ^ http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-4140894,00.html
  5. ^ http://www.armyrecognition.com/iran_iranian_army_artillery_vehicles_systems_uk/hadid_hm_20_40_rounds_122mm_mrls_multiple_rocket_launcher_system_technical_data_sheet_specifications.html
  6. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 20. 1. 2012. Pristupljeno 9. 1. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  7. ^ "Refurbishment/Range Enhancement of 122 mm MBRL Ammunition". GIDS. Arhivirano s originala, 23. 7. 2013. Pristupljeno 2. 7. 2013.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]