Idi na sadržaj

Etil grupa

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Etil grupa (istaknuta plavo) kao dio molekule, kao etil radikal i u spojevima etanol, bromoetan, etil-acetat i etil metil eter.

Etil grupa je alkil substituent koji nastaje od etana (C2H6). Formula mu je –CH2CH3, uz vrlo čestu skraćenicu et. Oznaka etil u IUPAC nomenklaturi organske hemije se uzima za zasićene dvougljične funkcijske grupe u molekuli, dok prefiks et označava prisustvo dva ugljikova atoma u molekuli.[1][2][3]

Etilacija

[uredi | uredi izvor]

Etilacija je formiranje spoja uvođenjem etil grupe. Najšire prakticirani primjer ove reakcije je etilacija benzena. Etlirajući agens je etilen.

Procjenjuje se da ga je u 1999. proizvedeno preibližno 24,7 miliona tona.[4] Etilbenzen je jedan od prekursora stirena, koji je zatim prekursor polistirena.

Mnogi spojevi koji sadrže etil grupu nastaju elektrofilnom etilacijom, tj. tretmanom nukleofila izvorima Et+. Takav agens je trietiloksonium-tetrafluoroborat [Et3O]BF4. Kod dobrog nukleofila, uključeno je manje elektrofilnnih reagenasa, kao što su etil-halidi.

Stereohemija

[uredi | uredi izvor]

U nesimetričnim metilnim spojevima, metilenski protoni u etil supstituentu su diasterotopni. Hiralni reagensi su poznati po stereoselektivnom modificiranju takvih supstituenata.

Etimologija

[uredi | uredi izvor]

Naziv grupe je izvedeno iz imena Etera, prvorođenca grčkog elementarnog Boga zraka (u to vrijeme opći pojam za bilo vrlo isparljiv spoj) i "hyle", pozivajući se na "stvari". Ime "etilni" je u 1835. skovao švedski hemičar Jöns Jakob Berzelius. U 1834., njemački hemičar Justus Liebig je tvrdio je da grupa C2H5 predstavlja "radikal" (grupu atoma koja se ne podvrgava promjenama tokom hemijske reakcije). U prikazu Liebigovih nalaza, a u odnosu i na ostale srodne, Berzelius je skovao imena "metil" i "etil", za "radikale" CH3 i C2H5.[5][6][7]

Također pogredajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Voet D, Voet J. . (1995). Biochemistry, 2nd Ed. Wiley.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  2. ^ Atkins P., de Paula J. (2006). Physical chemistry, 8th Ed. San Francisco: W. H. Freeman. ISBN 0-7167-8759-8.
  3. ^ Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E. (1992). General chemistry, 4th Ed. Philadelphia: Saunders College Publishing. ISBN 0-03-072373-6.
  4. ^ Vincent A. Welch, Kevin J. Fallon, Heinz-Peter Gelbke "Ethylbenzene" Ullmann’s Encyclopedia of Industrial Chemistry, Wiley-VCH, Weinheim, 2005. doi:10.1002/14356007.a10_035.pub2
  5. ^ Jacob Berzelius, Årsberättelsen om framsteg i fysik och kemi [Annual report on progress in physics and chemistry] (Stockholm, Sweden: P.A. Norstedt & Söner, 1835)
  6. ^ https://books.google.com/books?id=1DM1AAAAcAAJ&pg=PA376#v=onepage&q&f=false p. 376].
  7. ^ https://books.google.com/books?id=a4s1AAAAcAAJ&pg=PA381#v=onepage&q&f=false 381.]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]