Idi na sadržaj

Hipantij

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
U cvijetu nara, Punica granatum, latice, osim spojenih baza, uskoro će pasti. Hipantij sa režnjevima čašice i prašnika razvija vanjski sloj ploda

Hipatnij ili cvjetni pehar– kod angiospermi[1][2] – je struktura gdje dijelovi osnove čašice, latica i prašnika stvaraju cijev kupastog oblika. To se ponekad naziva i cvjetna cijev, koja često sadrži biljne nektarije. Prisutan je kod većini vrsta cvjetnica, iako se mijenja po strukturnim dimenzijama i izgledu. Razlikovanje između hipantija, posebno vrsta, korisno je za identifikaciju biljaka. Neki geometrijski oblici su opkonusnog oblika, kao kod heteromelesa, dok su neke tanjiraste kao kod Mitella caulescensa.[3][4]

Njegovo prisustvo je dijagnostičko obilježje mnogih porodica, uključujući i Rosaceae, Grossulariaceae i Fabaceae. U nekim slučajevima, može biti tako dubok sa tako uskim vrhom, da cvijet može izgledati kao da ima podraslu plodnicu i jajnik – jajnik koji je ispod drugih cvjetnih dijelova. Hipantij je poznat po različitim zajedničkim imenima kod različitih vrsta. Kod eukaliptusa naziva se pravi orah, a kod ruža je šipak.[4]

Varijacije kod biljnih vrsta

[uredi | uredi izvor]
Ovarij iznad hipantija
Kod Spiraea, hipantij podržava nektarski "disk" u obliku prstena i može imati dva režnja kao ovdje.
Prašnici potiču između čašice i diska.
Hipantij kod ruže
Narcissus pseudonarcissus, sa gornjim ovojem na vrhu cvijeta: brakteja, jajnik, hpantij, tepal, krunični listovi

Hipantij može da okružuje jajnik labavo ili čvrsto. U nekim slučajevima može se spojiti sa zidovima jajnika, a može imati različite dužine. Strukture oko i izvan njega sadrže režnjeve čašice ili slobodne čašične listove, latice i jedan ili više prašnika koji su priključeni na jednoj ili dvije tačke.

Cvjetovi porodice Rosaceae uvijek imaju neku vrstu hipantija ili barem cvjetne čašice: njihov hipantij je od lapova, latica i prašnika. Kod porodice Rosaceae ili ruže, obložen je tkivom za proizvodnju nektara, poznatim kao nektarije. Nektar je slatka tvar koja privlači ptice i pčele na cvijet, uzimajući polen iz sluznice hipantija i prenose ga na slijedeće cvjetove, obično susjednih biljaka.

Prašnici nastaju na hipantiju kao reprodukcijski organ cvijeta. Hipantij pomaže na mnoge načine u reprodukciji i putevima unakrsnog oprašivanja kod većine biljaka. Pruža vrijeme zaštite i medij za održivost izgubljenog polena, povećava vjerovatnost plodnosti i unakrsnog oprašivanja. Zadržani polen se tada može pričvrstiti na oprašivače, kao što su: ptice, pčele, moljci, šišmiši, leptiri i druge životinje. Vjetar može djelovati kao pokretač za oplodnju. Hipantij je također prilagodljiva struktura za podršku. Pomaže na stabljici zajedničko održavanje s cvijetom, jača veze, ukupnu stabilnost i integritet.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Beentje, H.; Williamson, J. (2010). The Kew Plant Glossary: an Illustrated Dictionary of Plant Terms. Royal Botanic Gardens, Kew: Kew Publishing.
  2. ^ Hickey, M.; King, C. (2001). The Cambridge Illustrated Glossary of Botanical Terms. Cambridge University Press.
  3. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
  4. ^ a b Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

Dopunska literatura

[uredi | uredi izvor]

Knjige

[uredi | uredi izvor]
  • Cronquist, Arthur (1981), An integrated system of classification of flowering plants, Columbia University Press, ISBN 978-0-231-03880-5CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Givnish, Thomas J (1997), Molecular evolution and adaptive radiation, Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-57329-0CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Snow, Neil Wilton (2003), Systematics of Austromyrtus, Lenwebbia, and the Australian species of Gossia (Myrtaceae), American Society of Plant Taxonomists, ISBN 978-0-912861-65-4CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Faegri, Knut; Iversen, Johannes, 1904- (1975), Textbook of pollen analysis (3rd rev. izd.), Hafner Press, pristupljeno 8. 11. 2013CS1 održavanje: više imena: authors list (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Clarke, Andrew (2004). The AgLaw papers. Armidale, N.S.W: Australian Centre for Agriculture and Law. ISBN 9781863898737.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Web stranice

[uredi | uredi izvor]

Foster, Tony. "Botany Word of the Day". Phytography. Pristupljeno 27. 11. 2014.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]