Idi na sadržaj

Podlaktica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Podlaktica
(Antebrachium)
Podlaktica i njeni površinski mišići
Identifikatori
MeSHA01.378.800.585
Dorlands
/Elsevier
a_45/12138967
TAA01.1.00.024
FMA9663
Anatomska terminologija

Podlaktica je dio ruke između lakta i šake.[1][2]

Iako ovaj dio tijela obično djeluje u interakciji sa laktom, ostvaruje i sopstvene pokrete pronacije (uvrtanja), polupronacije i supinacije (izvrtanja). To omogućavaju mišići podlaktice koji služe za: odmicanje (abdukciju) i primicanje (addukciju) šake, pronaciju i supinaciju, kao za ekstenziju (opružanje) i fleksiju (pregicbanje) šake i prstiju.. Kroz podlakticu prolaze i po četiri snopa živaca i krvnih sudova: radijalni, srednji, lakatni i međukostni.[3][4][5]

Anatomija

[uredi | uredi izvor]

Zglobovi

[uredi | uredi izvor]

Mišići

[uredi | uredi izvor]
Odjel
(Loža)
Razina Mišić Vanjski/Unutrašnji Živac
Prednji Površinska Musculus flexor carpi radialis V Srednji
Prednji Površinska Musculus palmaris longus V Srednji
Prednji Površinska Musculus flexor carpi ulnaris V Lakatni
Prednji Površinska Musculus pronator teres U Srednji
Prednji Površinska (ili ntermedijarna) Musculus flexor digitorum superficialis (sublimis) V Srednji
Prednji Duboka Musculus flexor digitorum profundus V Lakatni + srednji
Prednji Duboka Musculus flexor pollicis longus V Srednji
Prednji Duboka Musculus pronator quadratus U Srednji
Zadnji Površinska Musculus brachioradialis U Radijalni
Zadnji Površinska Musculus extensor carpi radialis longus V Radijalni
Zadnji Površinska Musculus extensor carpi radialis brevis V Radijalni
Zadnji Intermedijarna Musculus extensor digitorum (communis) V Radijalni
Zadnji Intermedijarna Musculus extensor digiti minimi (proprius) V Radijalni
Zadnji Površinska Musculus extensor carpi ulnaris V Radijalni
Zadnji Duboka Musculus abductor pollicis longus V Radijalni
Zadnji Duboka Musculus extensor pollicis brevis V Radijalni
Zadnji Duboka Musculus extensor pollicis longus V Radijalni
Zadnji Duboka Musculus extensor indicis (proprius) V Radijalni
Zadnji Duboka Musculus supinator U Radijalni
Zadnji Duboka Musculus anconeus U Radijalni
  • V/U = Vanjski/Unutrašnji
  • Unutrašnji mišići podlaktice djeluju na podlaktice u smislu uticaja preko lakta i proksimalnog i distalnog lakatnopalčanog zglobljavanja lakatnopalčanog zgloba (što dovodi do pronacije ili supinacije, dok vanjski mišići djeluju na šaku i njen zglob. U većini slučajeva, preko prednjih mišića fleksora, dok su vanjski stražnji mišići ekstenzorie.
  • Nadlaktičnopalčani mišić, fleksor podlaktice, je neobičan po tome što se nalazi u zadnjoj loži šake, ali je to zapravo u prednjem dijelu podlaktice.
  • Musculus anconeus neki smatraju dijelom zadnje lože ruke.[6]

Živci

[uredi | uredi izvor]

Krvni sudovi

[uredi | uredi izvor]

Ostale strukture

[uredi | uredi izvor]

Frakture

[uredi | uredi izvor]
Dvostruki prijelom: lakatne kosti i žbice

Najčešće ozljede podlaktice su prelomi, koji mogu biti jednostruki ili dvostruki. Operativno liječenje preloma se označava kao osteosinteza, koja predstavlja hirurški zahvat spajanja fragmenata prelomljene kosti, obično pomoću metalnih šipki, koje ostaju sve do oporavka kosti. Drugi način liječenja šreloma je ortopedski, bez operacije. Prednost osteosinteze je brže uspostavljanje funkcije mišića, a su omahane su rizici od infekcija i odbacivanja privremeno ugrađenog metalnog materijala.

Dodatne slike

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  2. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  3. ^ Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  4. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  5. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  6. ^ "Dissector Answers — Axilla & Arm". Arhivirano s originala, 3. 1. 2008. Pristupljeno 17. 1. 2008.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]