Jump to content

Moabit

Az Википедиа
Moabit
olmonī: Moabit
Kişvar  Olmon
Ta'rix va çuƣrofijo
Ta'rixi ta'sis 1716
Masohat
  • 7,72 km²
Balandī
40 m[2]
Vaqti mintaqavī UTC+1[d][2] va UTC+02:00
Aholī
Aholī
Şinosahoi adadī
Nişonai pocta 10551, 10553, 10555, 10557, 10559 va 13353
Moabit dar xarita
Moabit dar xarita
 Parvandaho dar Vikianbor

Moabit ( olmonī: Moabit ) – nohija dar markazi Berlin. Az soli 2001, on qismi nohijai vase'şudai Berlin-Mitte şud, qabl az islohoti ma'murī on qismi nohijai Tiergarten bud, ki dar natiçai vase'şaviji nohijaho ba nohijai Mitte doxil karda şud. Onro se çarajoni ob mahdud mekunand – Şpree, Kanali Berlin-Şpandau va Vestxaven, ki tavassuti onho 25 puli pijodagard, roh va rohi ohan partofta afroxta şudaand. Moabit bo zindoni hamnomi dar qalamravi on çojgirbuda ma'ruf ast.

Peştar dar çoi Moabit zaminhoi botloq va çangalho budand, ki az asri 13 hamcun carogoh va az asri 15 hamcun şikorgoh istifoda meşudand. Avvalin mustamlikai kalon dar Moabit tanho soli 1716 pajdo şud, pas az on ki Fridrixi I ba gugenothoi az Faronsa gurexta, içozat dod, ki dar kanori Berlin (dar mintaqai bajni Şpree va Alt-Moabit) maskan girand va ba onho 24 qit'ai zamin baroi parvarişi kirmakhoi aboeşim dihand. Bovarī ba on ast, ki mahz gugenotho ba Moabit nom doda, mintaqai terre de Moab – bo şabehi Moav, ki dar on ço isroilijon pas az firor az Misr panohgohi muvaqqatī joftaand, asos dodand.

Dar asri XVIII dar hududi Moabit korxonahoi istehsoli farfor va porū, zavodhoi metallurgī va silohsozī va korxonai lavozimoti çangī soxta şudand. Soli 1861 Moabit ba Berlin hamroh karda şud, pas az on infrasoxtori on bosur'at ruşd kard: pulho va kanalhoi nav soxta şudand, mahallahoi nav bunjod şudand, maktabho bunjod gardidand, kalisoho, bemorxonaho va istgohi barqī soxta şudand. Natdar natiça içai industrikunonī afzoişi aholī bud, ki on to soli 1910 ba 190 hazor nafar ras) (dar muqoisa bo 120 nafar dar soli 1801 ).

Manzaraho

[viroiş | edit source]

Pajvandho

[viroiş | edit source]