Socijalistička Internacionala
Socijalistička internacionala je svjetska organizacija političkih stranaka socijalističke provinijencije; demokratskih socijalista, socijaldemokrata, i radničkih stranaka (laburista). SI je osnovana 1951.
Povijest organizacije
SI svoje ime i porijeklo vodi iz Druge internacionale, koja je osnovana 1889. godine i raspala se pred Prvi svjetski rat, 1914. godini. Najveći politički dosezi Druge internacionale bili su proglašenje 1. svibnja (maja) za Međunarodni praznik rada, 1889. godine, i proglašenje 8. ožujka (marta) za Međunarodni dan žena. I pored rascijepa koji je zavladao izbijanjem Prvog svjetskog rata, organizacioni kostur SI nastavio je djelovati putem Komisije internacionalnih socijalista (International Socialist Commission). Socijalistička internacionala, obnovila je rad 1923. (kao Radnička i socijalistička internacionala). U današnjem obliku postoji od završetka Drugog svjetskog rata, kada joj je rad ponovno obnovljen.
U poslijeratnoj Europi SI je pružala pomoć pri obnavljanju socijalističkih i socijaldemokratskih partija, nakon pada diktatorskih režima u Portugalu (1974.) i Španjolskoj (1975.). Do svog Ženevskog kongresa, 1976. godine, Socijalistička internacionala je imala je svega par članica izvan Europe i vrlo malu prisutnost u Latinskoj Americi. Od 1980.-tih to se promijenilo, te godine većina stranaka iz SI pružila je podršku nikaragvanskom Sandističkom frontu nacionalnog oslobođenja (SFNO), čije se ljevičarsko rukovodstvo našlo u konfliktu sa tadašnjom službenom politikom SAD. Tada je SI primila u svoje članstvo stranku SFNO (sandinisti), kao i stranku lijevog centra (Stranka nezavisnosti Puerto Rica), kao i post - komunističke stranke ( reformirane komuniste), kao što su talijanska Lijevi demokrati(Democratici di Sinistra DS) i Front oslobođenja Mozambika (FRELIMO).
- Socijalistička stranka Europe (krovna organizacija europskih političkih stranaka socijalističke provinjencije, aktivna u Europskom parlamentu), je povezana organizacija Socijalističke internacionale.
Predsjednici SI
- Morgan Phillips 1951-1957
- Alsing Andersen 1957-1962
- Erich Ollenhauer 1963
- Bruno Pittermann 1964-1976
- Willy Brandt 1976-1992
- Pierre Mauroy 1992-1999
- António Guterres 1999-2005
- Georgios Andreas Papandreu od 2006. do danas
Počasni Predsjednici SI
- Pierre Mauroy
- Ruben Berrios Martinez
- Philippe Busquin
- Alan García
- Anita Gradin
- Elazar Granot
- Anker Jørgensen
- Neil Kinnock
- Enrique Silva Cimma
- Mário Soares
- Hans-Jochen Vogel
Kongresi SI
- I 1951 Frankfurt
- II 1952 Milano
- III 1953 Stockholm
- IV 1955 London
- V 1957 Beč
- VI 1959 Hamburg
- VII 1961 Rim
- VIII 1963 Amsterdam
- IX 1964 Brussels
- X 1966 Stockholm
- XI 1969 Eastbourne
- XII 1972 Beč
- XIII 1976 Geneva
- XIV 1978 Vancouver
- XV 1980 Madrid
- XVI 1983 Albufeira
- XVII 1986 Lima
- XVIII 1989 Stockholm
- XIX 1992 Berlin
- XX 1996 New York
- XXI 1999 Pariz
- XXII 2003 São Paulo
- XXIII 2008 Atena