Socijaldemokratska stranka Hrvatske

Socijaldemokratska stranka Hrvatske – SDSH (također Hrvatska socijaldemokratska stranka), kasnije poznata i pod nazivom Socijaldemokrati Hrvatske (SDH), je bila samostalna i demokratska politička organizacija koja je djelovala u Republici Hrvatskoj do travnja 1994. Smatrala se za stranku lijevoga centra.

Povijest

uredi

Poticaj pokretanju stranke bilo je očitovanje javnosti za demokracijom u Hrvatskoj koja je došla do izražaja u prosincu 1989. godine, potpisivanjem peticije za političke slobode i prava čovjeka. 6. prosinca 1989. u Zagrebu je održana javna rasprava o potrebi pokretanja socijaldemokracije u Hrvatskoj. Nakon rasprave utemeljen je Odbor za pokretanje osnivačke skupštine. Osnivačka skupština zbila se 16. prosinca 1989. u Zagrebu, kada je stranka i ustanovljena; izabrana su stranačka tijela, utvrđena programska načela i donijet Statut.

Formirana je prije prvih višestranačkih izbora 1990. godine, a među osnivačima, osim predsjednika Antuna Vujića, bili su i Zvonko Lerotić i Miroslav Tuđman. Pred izbore se priključila centrističkoj Koaliciji narodnog sporazuma i loše prošla na izborima.

U ljeto 1991. njezina dva predstavnika (Bosiljko Mišetić i Zvonimir Baletić) postaju dijelom Vlade demokratskoga jedinstva, ali su nakon toga obojica prešli u HDZ.

Na I. kongresu SDSH koji se održao u Zagrebu 17. ožujka 1991. programska načela su dopunjena i donijete su Programske osnove SDSH.

Stranka je još teži udarac doživjela sljedeće godine na parlamentarnim i predsjedničkim izborima u ljeto 1992. godine. Kampanja, temeljena na borbi protiv bivšega Saveza komunista Hrvatske, za koji su tvrdili da im je transformacijom u SDP ukrao ime, nije ostavila osobit dojam na birače. Njezini kandidati nisu ušli u Sabor, a Vujić je kao predsjednički kandidat završio na zadnjemu mjestu.

Na izborima se SDP pokazao daleko jačim te je SDSH pristala 30. travnja 1994. na ujedinjenje dviju stranaka. Na temelju Deklaracije o ujedinjenju od 30. travnja 1994.[1] SDSH je pristala na spajanje dviju stranaka, pri čemu je Antun Vujić došao na mjesto predsjednika Savjeta SDP-a umjesto Zdravka Tomca.

Kao jednoj od osam društvenih organizacija nadnevka 5. veljače 1990. republički sekretar za pravosuđe i upravu Ivan Fumić uručio je stranci Rješenje o upisu u Registar društvenih organizacija Socijalističke Republike Hrvatske (danas Registar političkih stranaka Republike Hrvatske).[2] Stranka je bila upisanom i u Imenik političkih stranaka registriranih u Republici Hrvatskoj 11. svibnja 1990., a brisana je iz Imenika 22. rujna 1995. godine.[3]

Programske osnove

uredi

Stranka se oslanjala na hrvatske državne tradicije i slobodarska načela demokratskih pučko-frontovskih ustroja u Hrvatskoj iz prve polovice XX. stoljeća, te na moderna europska socijaldemokratska iskustva. Stranka je zastupala socijalne, ekonomske i političke interese širokih društvenih slojeva, na temeljima socijalne države i civilnoga društva, unaprjeđivanja sustava parlamentarne demokracije, te je stranka razvitka suverene i suvremene Hrvatske.

Ustroj

uredi

Stranka je bila ustrojena na podružnice i ogranke (po općinskomu ustroju). Najviše tijelo SDSH bio je Kongres SDSH. Kongres je birao Skupštinu koja je najviše političko tijelo između dva zasjedanja Kongresa. Regionalni odbori postojali su za područja: Bjelovara, Osijeka, Rijeke i Splita, a Gradska skupština SDSH Zagreba ima status regionalnoga odbora. Stranka je temeljem članka 47. Statuta mogla prestati ili prekinuti s radom ako tako odluči više od 3/4 svih članova.

Program

uredi

Za SDSH prava pojedinca i osobne slobode mogu biti ograničene jedino istim takvim pravima drugih. Stranka se zalagala za uspostavljanje ne autoritarnih, ne nasilnih demokratskih odnosa u društvu. Mirotvorstvo kao temeljno načelo u rješavanju problema. Socijaldemokraciju kao poštovanje ljudskih vrjednota, zalaganje za prevlast čovjeka nad društvenom i ekonomskom stihijom, za demokraciju kao način života i sredstvo društvenih promjena, za materijalno blagostanje i socijalnu sigurnost kao preduvjet općega blagostanja ljudi i naroda. Država mora po programskoj osnovici jamčiti i građansku ne poslušnost, ali i ne povrjedivost vlasničkih prava. Socijalna država bez privilegiranih, time i bez zaboravljenih slojeva društva, u kojoj se bogatstvo ne ostvaruje na siromaštvu drugih. Pristupanje Hrvatske i po mogućnosti ostaloga dijela južnoslavenskoga i balkanskoga prostora u Europsku zajednicu, kao savez u kojem ne će biti poništavane različitosti naroda, država, regija i građana. Samo takav europski savez je u stanju rješavati probleme koji već danas nadilaze mogućnosti pojedinih država.

Tijela Socijaldemokratske stranke Hrvatske

uredi
Članovi stranačkih tijela 1991. godine
Funkcija Ime i prezime član(ov)a
Predsjednik Antun Vujić
Potpredsjednici Darinko Kosor, Drago Kastratović, Mladen Mesić
Tajnik Predsjedništva Dragica Sužnjević
Predsjedništvo Mirjana Ferić – Vac, Mato Lalić, Željka Antunović, Željko Latković, Nikola Vuković, Vladimir Kirin (Regionalni odbor Bjelovar), Lovorko Barbarić (Regionalni odbor Rijeka), Ivan Karalić (Regionalni odbor Osijek), Vori Lalić (Regionalni odbor Split)
Predsjednik Savjeta stranke Zvonimir Baletić
Tajnik Savjeta Marin Šarec
Savjet Quintino Bassani, Branko Maleš, Damir Lužar, Ivo Rusan, Bogomir Milošević, Desanka Grčić, Miroslav Tuđman, Ante Čović, Vladimir Knapp, Boško Barac, Bogumir Ivko
Nadzorni odbor (komisija) Marinko Čandrlić, Jadranko Robić, Andrija Ručević, Ivan Stepinac, Juraj Buljeta
Sud časti Bogumir Ivko, Saša Paar, Juri Vušković, Djeke Zoltán, Jozo Šantak
Saborski zastupnik Andrija Buljević

Ostali značajniji članovi

uredi

Pogledajte i

uredi

Literatura

uredi
  • xxxxxxxx. Programske osnove i Statut Socijaldemokratske stranke Hrvatske : (usvojeni na I. kongresu stranke 17. ožujka 1991. godine u Zagrebu), Socijaldemokratska stranka Hrvatske, Zagreb, 1991., Zagreb, (50 stranica)
  • Hrvoje Šošić, Hrvatski politički leksikon, A – LJ, Eurocopy Pack, Zagreb, 1999., ISBN 953-6757-01-1
  • Stranačko glasilo: Bilten SDSH, Socijaldemokratska stranka Hrvatske, 1990. – 1992., ISSN 1845-8610
  • Dušan Plećaš, Socijalna demokracija u Hrvatskoj : 1894. – 1919., Socijaldemokratska partija Hrvatske, Zagreb, 1994., (77 stranica)

Bilješke

uredi
  1. Anđelko Milardović, Političke stranke u doba tranzicije i globalizacije, Centar za politološka istraživanja, Zagreb, 2006., str. 215., ISBN 953-7022-10-2
  2. Hrvoje Šošić, Hrvatski politički leksikon, Drugi dio : P – Ž, Tiskara Rijeka, Rijeka, 1993., str. 840.
  3. HIDRA – Imenik stranaka registriranih u Republici Hrvatskoj od 1990. godine. Pristupljeno 25. rujna 2014. godine.