Prijeđi na sadržaj

Ašera: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: tl:Asherah
 
(Nije prikazano 11 međuinačica 7 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
'''Ašera''' (hebrejski ''אֲשֵׁרָה'') je [[božica]] majka koju su štovali drevni narodi. Zvali su ju i '''Ašratu''', '''Aserdu''' i '''Asertu'''. Spomenuta je i u ''[[Biblija|Bibliji]]'' kao [[kraljica neba]]. Prorok [[Jeremija]] je govorio protiv Ašere, napominjući kako su žene prinosile njoj žrtve, uvjerene da će propasti bez nje.
'''Ašera''' ([[Hebrejski jezik|hebrejski]] ''אֲשֵׁרָה'', [[ugaritski jezik|ugaritski]] ''ṯrt'') je [[božica]] majka koju su štovali [[Semiti|drevni semitski narodi]].<ref>Binger, Tilde, ''Asherah: Goddesses in Ugarit, Israel and the Old Testament'', Continuum International Publishing Group, 1997., {{ISBN|9781850756378}}</ref> [[Akad|Akađani]] su ju zvali '''Ašratu''', a [[Hetiti]] '''Aserdu''' i '''Asertu'''. Spomenuta je i u ''[[Biblija|Bibliji]]'' kao [[kraljica neba]].
== Mitovi ==
U ugaritskim je tekstovima spomenuta kao '''Atirat''', Dama [[More|mora]]. Njezin je muž tamo [[El]], pa je ona zvana '''Elat'''.


U [[ugarit]]skim je tekstovima spomenuta kao '''Atirat''' (''ʼAṯirat''), Gospa [[More|mora]]. Njezin je muž tamo vrhovni bog [[El]],<ref>David Leeming, ''The Oxford companion to world mythology'', 2006., str. 32</ref> pa je ona zvana '''Elat'''.
U akadskim tekstovima Atirat se naziva Ašratum.

U akadskim tekstovima Atirat se naziva '''Ašratum'''.

Postojao je [[Amorejci|amorejski]] kralj [[Abdi-Aširta]], čije ime znači "Ašerin sluga".


Postojao je amorejski kralj [[Abdi-Aširta]], čije ime znači "Ašerin sluga".
== U ''Bibliji'' ==
== U ''Bibliji'' ==
[[Datoteka:Asa destroys the idols.jpg|mini|180px|Kralj [[Asa od Jude|Asa]] uništava idol, <small>14. stoljeće</small>]]
U ''Bibliji'' je spomenuto da su Izraelci štovali Ašeru i [[Baal]]a, što je razbjesnilo [[jahve|Jahvu]], Boga Izraelova, koji ih je predavao u ruke neprijatelja. Izraelci su čak vjerovali da je Ašera supruga Jahve. Postoje natpisi koji spominju Jahvu i Ašeru kao božanski par. Judejski su se kraljevi većinom držali štovanja Jahve te su uništavali Ašerine kipove. Međutim, kralj [[Roboam]] je podigao ašere (jednostavniji naziv za Ašerine kipove) na svakom brežuljku. Njegov je unuk [[Asa]] bio pravi jahvist, koji je svoju baku lišio naslova velike kneginje jer je štovala Ašeru. Kralj [[Jošija]] je proveo opsežnu vjersku reformu i maknuo iz Izraela sve strane bogove, te je spalio sve predmete načinjene za Ašeru.
U ''Bibliji'' je spomenuto da su [[Izraelci]] štovali Ašeru i [[Baal]]a, što je razbjesnilo [[Bog Otac|Boga]] [[Jahve|Jahvu]]. Čini se da su Izraelci vjerovali da je Ašera supruga Jahve.<ref>Hadley, Judith M., ''The cult of Asherah in ancient Israel and Judah: the evidence for a Hebrew goddess'', Cambridge University Press, 2000., {{ISBN|9780521662352}}</ref> Postoje natpisi koji spominju Jahvu i Ašeru kao božanski par.<ref>[http://www.asphodel-long.com/html/goddess_in_judaism.html Božica u židovstvu]</ref> [[Judejsko kraljevstvo|Judejski]] su se kraljevi većinom držali štovanja Jahve te su uništavali Ašerine kipove. Međutim, kralj [[Roboam]] je podigao ašere (jednostavniji naziv za Ašerine kipove) na svakom brežuljku. Njegov je unuk [[Asa od Jude|Asa]] bio pravi jahvist, koji je svoju baku Maaku lišio naslova velike kneginje jer je štovala Ašeru. Kralj [[Jošija]] je proveo opsežnu vjersku reformu i maknuo iz Izraela sve [[Božice i bogovi|strane bogove]] te je spalio sve predmete načinjene za Ašeru.<ref>[https://web.archive.org/web/20150212224215/http://agnostikvalent.eu5.org/Asera Ašera u semitskoj mitologiji i ''Bibliji'']</ref>


Riječ Jahvina preko proroka Jeremije bila je: "Djeca kupe drva, oci pale vatru, žene mijese tijesto da ispeku kolače 'kraljici neba' i lijevaju ljevanice tuđim bogovima da me pogrde." Štoviše, Jahve potvrđuje da kade i prinose žrtve Ašeri, pa da vide hoće li ih ona spasiti.
Prorok [[Jeremija]] je ovako opisao štovanje Ašere: "Djeca kupe drva, oci pale vatru, žene mijese tijesto da ispeku kolače 'kraljici neba' i lijevaju ljevanice tuđim bogovima da me pogrde." ([[Jeremija (knjiga)|Jeremija]] 7:18)


== Suvremeno otkriće ==
== Suvremeno otkriće ==
Dr. Francesca Stavrakopoulou otkrila je - kako sama kaže - da je Ašera bila "Božja žena". Svoju teoriju temelji na drevnim tekstovima, amuletima i figuricama pronađenim u iskopinama kod grada Ugarita, odnosno na području današnje [[sirija|Sirije]]. Svi artefakti i dokazi upućuju na Ašera bila moćna božica plodnosti. Njena je povezanost s Jahvom očita. Pojasnila je povezanost [[Bog]]a i Ašere: "Napis na artefaktima odnosi se na zazivanje blagoslova. Blagoslov se, važno je istaknuti, zaziva od 'Jahve i njegove Ašere', što je jedan od brojnih dokaza da se radilo o božanskom paru. U kombinaciji s biblijskim tekstom iz ''Knjige kraljeva'', koji opisuje štovanje Ašere u Jahvinom [[hram]]u, gdje su joj ženske službenice tkale ritualne tkanine, dokazi se više ne mogu ignorirati."
Dr. [[Francesca Stavrakopoulou]] objavila je tezu o tome da je Ašera bila supruga boga [[Jahve]], što je moguće jer su drevni Izraelci bili [[Politeizam|politeisti]],<ref>Finkelstein, Israel i Silberman, Neil Asher, ''The Bible Unearthed: Archaeology's New Vision of Ancient Israel and the Origin of Its Sacred Texts'', Simon & Schuster, 2002., str. 241, 242</ref> premda je u ''Bibliji'' njihova religija opisana kao [[Monoteizam|monoteistička]]. Svoju teoriju temelji na drevnim tekstovima, amuletima i figuricama pronađenim u iskopinama kod grada Ugarita na području današnje [[Sirija|Sirije]]. Svi artefakti upućuju na to da je Ašera bila moćna božica plodnosti. Pojasnila je povezanost Jahve i Ašere: "Napis na artefaktima odnosi se na zazivanje blagoslova. Blagoslov se, važno je istaknuti, zaziva od 'Jahve i njegove Ašere',<ref>Dever, William G., ''Did God Have A Wife?: Archaeology And Folk Religion In Ancient Israel'', 2005., {{ISBN|9780802828521}}</ref> što je jedan od brojnih dokaza da se radilo o božanskom paru. U kombinaciji s biblijskim tekstom iz ''Knjige kraljeva'', koji opisuje štovanje Ašere u Jahvinom [[hram]]u, gdje su joj ženske službenice tkale ritualne tkanine, dokazi se više ne mogu ignorirati."

[[Izrael]]ski su kraljevi štovali Ašeru kao kraljicu neba, možda zato što su bili pod utjecajem žena ‒  [[Ahab]] pod utjecajem [[Izebela|Izebele]], a [[Joram, kralj Jude|Joram]] (premda judejski kralj) pod utjecajem [[atalija|Atalije]], Ahabove kćeri.

== Izvori ==
{{Izvori}}


Ima znanstvenika koji smatraju da su neki judejski kraljevi bili opsjednuti muškošću toliko da im je jednostavno smetala ideja božice koja vlada svijetom sa svojim mužem. [[Izrael]]ski su kraljevi bili drukčiji - štovali su Ašeru kao kraljicu neba, što podsjeća na današnje [[katoličanstvo|katoličko]] držanje [[sveta Marija|Djevice Marije]] kao svete i uzvišene. Uostalom, izraelski su kraljevi bili pod utjecajem žena - [[Ahab]] pod utjecajem [[izebela|Izebele]], a [[joram od Judeje|Joram]] (premda judejski kralj) pod utjecajem [[atalija|Atalije]], Ahabove kćeri.
[[Kategorija:Mitološki likovi]]
[[Kategorija:Mitološki likovi]]
[[Kategorija:Biblijski likovi]]
[[Kategorija:Biblijski likovi]]
[[ca:Aixera]]
[[de:Aschera (Göttin)]]
[[el:Ασερά]]
[[en:Asherah]]
[[es:Astarot]]
[[fi:Ašera]]
[[fr:Ashera]]
[[he:אשרה (אלה)]]
[[id:Asyera]]
[[it:Asherah]]
[[ja:アーシラト]]
[[ko:아세라]]
[[nl:Ašerah]]
[[no:Asjera]]
[[pl:Aszera]]
[[pt:Aserá]]
[[ro:Așerah]]
[[ru:Ашера (богиня)]]
[[sv:Ashera]]
[[tl:Asherah]]
[[yi:אשרה]]

Posljednja izmjena od 22. veljače 2024. u 14:42

Ašera (hebrejski אֲשֵׁרָה, ugaritski ṯrt) je božica majka koju su štovali drevni semitski narodi.[1] Akađani su ju zvali Ašratu, a Hetiti Aserdu i Asertu. Spomenuta je i u Bibliji kao kraljica neba.

U ugaritskim je tekstovima spomenuta kao Atirat (ʼAṯirat), Gospa mora. Njezin je muž tamo vrhovni bog El,[2] pa je ona zvana Elat.

U akadskim tekstovima Atirat se naziva Ašratum.

Postojao je amorejski kralj Abdi-Aširta, čije ime znači "Ašerin sluga".

U Bibliji

[uredi | uredi kôd]
Kralj Asa uništava idol, 14. stoljeće

U Bibliji je spomenuto da su Izraelci štovali Ašeru i Baala, što je razbjesnilo Boga Jahvu. Čini se da su Izraelci vjerovali da je Ašera supruga Jahve.[3] Postoje natpisi koji spominju Jahvu i Ašeru kao božanski par.[4] Judejski su se kraljevi većinom držali štovanja Jahve te su uništavali Ašerine kipove. Međutim, kralj Roboam je podigao ašere (jednostavniji naziv za Ašerine kipove) na svakom brežuljku. Njegov je unuk Asa bio pravi jahvist, koji je svoju baku Maaku lišio naslova velike kneginje jer je štovala Ašeru. Kralj Jošija je proveo opsežnu vjersku reformu i maknuo iz Izraela sve strane bogove te je spalio sve predmete načinjene za Ašeru.[5]

Prorok Jeremija je ovako opisao štovanje Ašere: "Djeca kupe drva, oci pale vatru, žene mijese tijesto da ispeku kolače 'kraljici neba' i lijevaju ljevanice tuđim bogovima da me pogrde." (Jeremija 7:18)

Suvremeno otkriće

[uredi | uredi kôd]

Dr. Francesca Stavrakopoulou objavila je tezu o tome da je Ašera bila supruga boga Jahve, što je moguće jer su drevni Izraelci bili politeisti,[6] premda je u Bibliji njihova religija opisana kao monoteistička. Svoju teoriju temelji na drevnim tekstovima, amuletima i figuricama pronađenim u iskopinama kod grada Ugarita na području današnje Sirije. Svi artefakti upućuju na to da je Ašera bila moćna božica plodnosti. Pojasnila je povezanost Jahve i Ašere: "Napis na artefaktima odnosi se na zazivanje blagoslova. Blagoslov se, važno je istaknuti, zaziva od 'Jahve i njegove Ašere',[7] što je jedan od brojnih dokaza da se radilo o božanskom paru. U kombinaciji s biblijskim tekstom iz Knjige kraljeva, koji opisuje štovanje Ašere u Jahvinom hramu, gdje su joj ženske službenice tkale ritualne tkanine, dokazi se više ne mogu ignorirati."

Izraelski su kraljevi štovali Ašeru kao kraljicu neba, možda zato što su bili pod utjecajem žena ‒  Ahab pod utjecajem Izebele, a Joram (premda judejski kralj) pod utjecajem Atalije, Ahabove kćeri.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Binger, Tilde, Asherah: Goddesses in Ugarit, Israel and the Old Testament, Continuum International Publishing Group, 1997., ISBN 9781850756378
  2. David Leeming, The Oxford companion to world mythology, 2006., str. 32
  3. Hadley, Judith M., The cult of Asherah in ancient Israel and Judah: the evidence for a Hebrew goddess, Cambridge University Press, 2000., ISBN 9780521662352
  4. Božica u židovstvu
  5. Ašera u semitskoj mitologiji i Bibliji
  6. Finkelstein, Israel i Silberman, Neil Asher, The Bible Unearthed: Archaeology's New Vision of Ancient Israel and the Origin of Its Sacred Texts, Simon & Schuster, 2002., str. 241, 242
  7. Dever, William G., Did God Have A Wife?: Archaeology And Folk Religion In Ancient Israel, 2005., ISBN 9780802828521