Prijeđi na sadržaj

Brsečine: razlika između inačica

Koordinate: 42°44′N 17°58′E / 42.73°N 17.96°E / 42.73; 17.96
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Kratka izmjena
mNema sažetka uređivanja
Redak 20: Redak 20:
}}
}}


'''Brsečine''' su naselje u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u općini [[Dubrovačko primorje]]. Sastoji se od nekoliko manjih zaselaka: Brdari, Senj, Morter, Mihanovići, Podubrava, Kalac, Kula i Podkondžilo.
'''Brsečine''' su naselje u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u gradu [[Dubrovnik|Dubrovniku]]. Sastoji se od nekoliko manjih zaselaka: Brdari, Senj, Morter, Mihanovići, Podubrava, Kalac, Kula i Podkondžilo.


== Zemljopisni položaj ==
== Zemljopisni položaj ==
Redak 35: Redak 35:
Brsečine su u vrijeme [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] bile omiljeno izletište i odmaralište dubrovačke vlastele pa se tako u u brsečinskoj uvali nalazi [[ljetnikovac]] Cvijete Zuzorić izgrađen u [[16. stoljeće|16.stoljeću]], a iznad uvale utvrđeni ljetnikovac obitelji Ohmučević-Bizzaro obitelji, s [[kapela|kapelom]] i perivojem, iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]].
Brsečine su u vrijeme [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] bile omiljeno izletište i odmaralište dubrovačke vlastele pa se tako u u brsečinskoj uvali nalazi [[ljetnikovac]] Cvijete Zuzorić izgrađen u [[16. stoljeće|16.stoljeću]], a iznad uvale utvrđeni ljetnikovac obitelji Ohmučević-Bizzaro obitelji, s [[kapela|kapelom]] i perivojem, iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]].


Osim navedenih ljetnikovaca u Brsečinama su i [[crkva]] Sv. Đurđa, a pored nje ruševine male crkve Sv. Stjepana.Postoji i crkva Sv Spasa.
Osim navedenih ljetnikovaca u Brsečinama su i [[crkva]] Sv. Đurđa, a pored nje ruševine male crkve Sv. Stjepana.U selu postoji i crkva Sv. Spasa.


== Gospodarstvo ==
== Gospodarstvo ==

Inačica od 24. veljače 2010. u 23:56

Brsečine
Država Hrvatska
ŽupanijaDubrovačko-neretvanska
Općina/gradDubrovnik

Koordinate42°44′N 17°58′E / 42.73°N 17.96°E / 42.73; 17.96

Odredišna pošta20232 Slano [1]
AutooznakaDU

Zemljovid

Brsečine na zemljovidu Hrvatske
Brsečine
Brsečine

Brsečine na zemljovidu Hrvatske

Brsečine su naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u gradu Dubrovniku. Sastoji se od nekoliko manjih zaselaka: Brdari, Senj, Morter, Mihanovići, Podubrava, Kalac, Kula i Podkondžilo.

Zemljopisni položaj

Brsečine se nalaze oko 25 km sjeverozapadno od Dubrovnika, uz Jadransku magistralu, između Trstenog i Slanog. Brsečine se veċim dijelom protežu iznad magistrale, a manjim ispod nje.

Nizbrdicom, ispod magistrale, vodi uska asfaltna cesta do uvale, sjeveroistočno od rta Osmoliš, u kojoj su vezovi za barke, šljunčana plaža, ljetnikovac Cvijete Zuzorić i mul okrenut prema otoku Šipan.

Brsečinska uvala je s morske strane lukobranom zaštićena od valova i utjecaja juga, a samo mjesto vapnenačkim grebenima Kondžilo od utjecaja bure. Iznad mjesta dominiraju i vrhovi Krst, Dujen, Žežnjice i Gradina.

Naziv

Naziv mjesta se veže uz naziv uvale Brsečine iznad koje je mjesto izgrađeno.

Povijest

Brsečine su u vrijeme Dubrovačke Republike bile omiljeno izletište i odmaralište dubrovačke vlastele pa se tako u u brsečinskoj uvali nalazi ljetnikovac Cvijete Zuzorić izgrađen u 16.stoljeću, a iznad uvale utvrđeni ljetnikovac obitelji Ohmučević-Bizzaro obitelji, s kapelom i perivojem, iz 17. stoljeća.

Osim navedenih ljetnikovaca u Brsečinama su i crkva Sv. Đurđa, a pored nje ruševine male crkve Sv. Stjepana.U selu postoji i crkva Sv. Spasa.

Gospodarstvo

Stanovnici Brsečina se uglavnom bave turizmom, poljodjelstvom i ribarstvom.

Stanovništvo

Brsečine uglavnom nastanjuju Hrvati katoličke vjeroispovjesti, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine u mjestu živi 77 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]
broj stanovnika
309
266
238
233
208
192
172
168
157
142
135
105
91
85
77
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.


Vanjske poveznice

Turistička zajednica grada Dubrovnika - Brsečine

Izvori

  1. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  2. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr