Kopitnjakovke: razlika između inačica

Kopitnjakovke
	Aristolochoia arborea
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Tracheophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Piperales;
Porodica:	Aristolochiaceae; Juss.
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 5. lipnja 2024. u 02:28

Kopitnjakovke (jabučnjače, vučje stope, lat. Aristolochiaceae), biljna porodica u redu paparolike kojoj pripada 8 rodova sa 724 priznate vrste.^[1]

Porodica je dobila ime po rodu vučja stopa (Aristolochia), a u hrv. jeziku po rodu kopitnjak (Asarum). Najveći broj vrsta raste po Južnoj Americi u tropskim i suptropskim predjelima. Neke vrste su otrovne i ljekovite, a neke se uzgajaju kao ukrasno bilje.^[2]

U Hrvatskoj raste A. clematitis (žuta vučja stopa), a na Pagu A. lutea, za koju se prije mislilo da je zasebna vrsta pa je imenovana imenom Aristolochia croatica, a opisao ju je Horvatić.

Opis porodice[uredi | uredi kôd]

Aristolochiaceae, poerodica kopitnjakovki, uključuje prekoko 700 vrsta drvenastih loza, zeljastih vrsta i grmova. Većina vrsta je rasprostranjena u tropima obje hemisfere, iako je nekoliko rodova u umjerenom pojasu. U usporedbi s cvjetovima drugih poroldica Piperales, oni Aristolochiaceae obično su veliki, a neki hvataju u zamku muhe oprašivače koje mame neugodni mirisi. Kopitnjak (Asarum) i Saruma su zeljasti rodovi sjevernog umjerenog pojasa, najraznovrsniji u istočnoj Aziji. Vučja stopa (Aristolochia) uključuje više od 400 vrsta loze i bilja, od kojih su mnoge tropske. Upravo se ova skupina ponekad dijeli na dva ili četiri odvojena roda.^[3]

Nekoliko vrsta je važno kao biljni lijekovi, a brojne se uzgajaju kao ukrasne biljke. Filogenetski dokazi doveli su do uključivanja bivših poroldica Hydnoraceae i Lactoridaceae unutar Aristolochiaceae pod taksonomski sustav APG IV.

Čaška (vanjski dio cvijeta) je trodijelna. Cvjetovi nekih vrsta nemaju latice, dok su kod oni drugih veliki i smrdljivi. Sjevernoameričke vrste uključuju “virginijski zmijski korijen” (Aristolochia serpentaria), “pelikanov cvijet” (A. grandiflora) i “nizozemsku lulu” (A. macrophylla). Žuta vučja stopa, engleski nazivana “European birthwort” (A. clematitis) nosi blijedožute cvjetove u obliku trube u grozdovima od dva do osam. Biljka ima srcolike listove sa sitno nazubljenim rubovima i kruškolike viseće plodove. Biljka je otrovna, ali se njezin ekstrakt u prošlosti koristio za olakšavanje poroda (otuda i naziv) i u liječenju zmijskog ugriza.^[3]

Srodni azijski rod Thottea ima oko 25 vrsta grmova i polugrmova, od kojih su neke važne u tradicionalnoj i ayurvedskoj medicini.^[3]

Rod Asarum obuhvaća 100 vrsta zeljastih biljaka sjevernog umjerenog pojasa, a najraznovrsniji je u istočnoj Aziji. “Kanadski divlji đumbir” (Asarum canadense) i “asarabacca” (A. europaeum), “europski divlji đumbir” ili šumski kopitnjak, česte su vrste. Srodni rod Saruma sadrži jednu vrstu, uspravni “divlji đumbir” (S. henryi), koji se ponekad uzgaja kao ukras.^[3]

Jedini pripadnik roda Lactoris je ugrožena L. fernandeziana. Biljka raste na jednom otoku – otoku Nearer Land, u arhipelagu Juan Fernández, 650 km (400 milja) zapadno od Čilea. Sićušni grm rijetko je rasprostranjen u šumama prekrivenim maglom, a njegova glavna prijetnja su životinje koje pasu i konkurencija otpornijih biljaka.^[3]

Potporodice[uredi | uredi kôd]

Asaroideae Burnett
- Tribus Sarumeae O. C. Schmidt ex Reveal
  - Saruma Oliv. (1 sp.)
- Tribus Asareae Rchb.
  - Asarum L. (118 spp.)
  - Hexastylis Raf. (16 spp.)
Lactoridoideae ined.
- Lactoris Phil. (1 sp.)
Aristolochioideae Burnett
- Tribus Apameae Soler.
  - Thottea Rottb. (44 spp.)
- Tribus Aristolochieae Dumort. ex Spach
  - Endodeca Raf. (2 spp.)
  - Isotrema Raf. (110 spp.)
  - Aristolochia L. (425 spp.)

Sinonimi[uredi | uredi kôd]

Hydnoraceae C.Agardh
Lactoridaceae Engl.

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ World Plants (Complete List) Pristupljeno 10. siječnja 2024.
↑ Hrv. Enc. vučja stopa
↑ ^a ^b ^c ^d ^e Britannica Pristupljeno 10. siječnja 2024.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Aristolochiaceae
	Wikivrste imaju podatke o taksonu Aristolochiaceae

[1] World Plants (Complete List) Pristupljeno 10. siječnja 2024.

[2] Hrv. Enc. vučja stopa

[Britannica-3] Britannica Pristupljeno 10. siječnja 2024.

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 {{Taksokvir
-| boja         =lightgreen
+| boja         = lightgreen
-| naziv        =Kopitnjakovke
+| naziv        = Kopitnjakovke
 | slika        = Aristolochoia arborea0.jpg
+| slika_opis   = ''[[Aristolochoia arborea]]''
-| slika_širina = 200px
+| status       =
-| slika_opis   =''[[Aristolochoia arborea]]''
+| regnum       = [[Plantae]]
-| status       = (vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
-| regnum       =[[Plantae]]
+| divisio      = [[Tracheophyta]]
-| divisio      =[[Tracheophyta]]
+| classis      = [[Magnoliopsida]]
-| classis      =[[Magnoliopsida]]
+| ordo         = [[Piperales]]
+| familia      = '''''Aristolochiaceae'''''
-| ordo         =[[Piperales]]
+| familia_autorstvo= Juss.
-| familia      ='''''Aristolochiaceae'''''
+| genus        =
-| familia_autorstvo= <small>Juss.</small>
-| genus        =
+| species      =
-| species      =
+| subspecies   =
-| subspecies   =
+| dvoimeno     =
+| dvoimeno_autorstvo =
-| dvoimeno     =
-| dvoimeno_autorstvo =
-| karta_raspon =
 }}
-'''Kopitnjakovke''' (jabučnjače, vučje stope, [[Latinski jezik|lat.]] ''Aristolochiaceae''), biljna porodica u redu [[paparolike]] kojoj pripada 8 rodova sa 624 priznate vrste i 7 rodova bez ijedne priznatih vrsta.<ref>[http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Aristolochiaceae/ The Plant List]</ref>
+'''Kopitnjakovke''' (jabučnjače, vučje stope, [[Latinski jezik|lat.]] ''Aristolochiaceae''), biljna porodica u redu [[paparolike]] kojoj pripada 8 rodova sa 724 priznate vrste.<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1704879268 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 10. siječnja 2024.</ref>
-Porodica je dobila ime po rodu [[vučja stopa]] ([[Aristolochia]]), a u [[hrvatski jezik|hrv. jeziku]] po vrsti [[kopitnjak]] ([[Asarum europaeum]]).najveći broj vrsta raste po [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] u tropskim i suptropskim predjelima. Neke vrste su otrovne i ljekovite, a neke se uzgajaju kao ukrasno bilje.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65581 Hrv. Enc. vučja stopa]</ref>
+Porodica je dobila ime po rodu [[vučja stopa]] ([[Aristolochia]]), a u [[hrvatski jezik|hrv. jeziku]] po rodu [[kopitnjak]] ([[Asarum]]). Najveći broj vrsta raste po [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] u tropskim i suptropskim predjelima. Neke vrste su otrovne i ljekovite, a neke se uzgajaju kao ukrasno bilje.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65581 Hrv. Enc. vučja stopa]</ref>
+U Hrvatskoj raste [[Aristolochia clematitis|A. clematitis]] ([[žuta vučja stopa]]), a na Pagu ''[[Aristolochia lutea|A. lutea]]'', za koju se prije mislilo da je zasebna vrsta pa je imenovana imenom ''Aristolochia croatica'', a opisao ju je <small>Horvatić</small>.
+== Opis porodice ==
+Aristolochiaceae, poerodica kopitnjakovki, uključuje prekoko 700 vrsta drvenastih loza, zeljastih vrsta i grmova. Većina vrsta je rasprostranjena u tropima obje hemisfere, iako je nekoliko rodova u umjerenom pojasu. U usporedbi s [[cvjetovi]]ma drugih poroldica Piperales, oni Aristolochiaceae obično su veliki, a neki hvataju u zamku muhe oprašivače koje mame neugodni mirisi. [[Kopitnjak]] (''[[Asarum]]'') i ''[[Saruma]]'' su zeljasti rodovi sjevernog umjerenog pojasa, najraznovrsniji u istočnoj Aziji. [[Vučja stopa]] (''[[Aristolochia]]'') uključuje više od 400 vrsta loze i bilja, od kojih su mnoge tropske. Upravo se ova skupina ponekad dijeli na dva ili četiri odvojena roda.<ref name="Britannica ">[https://www.britannica.com/plant/Aristolochiaceae Britannica] Pristupljeno 10. siječnja 2024.</ref>
+Nekoliko vrsta je važno kao biljni lijekovi, a brojne se uzgajaju kao ukrasne biljke. Filogenetski dokazi doveli su do uključivanja bivših poroldica ''[[Hydnoraceae]]'' i ''[[Lactoridaceae]]'' unutar Aristolochiaceae pod taksonomski sustav APG IV.
+[[Čaška]] (vanjski dio cvijeta) je trodijelna. Cvjetovi nekih vrsta nemaju [[Latica|latice]], dok su kod oni drugih veliki i smrdljivi. Sjevernoameričke vrste uključuju “virginijski zmijski korijen” (''[[Aristolochia serpentaria]]''), “pelikanov cvijet” (''[[Aristolochia grandiflora|A. grandiflora]]'') i “nizozemsku lulu” (''[[Aristolochia macrophylla|A. macrophylla]]''). [[Žuta vučja stopa]], engleski nazivana “European birthwort” (''[[Aristolochia clematitis|A. clematitis]]'') nosi blijedožute cvjetove u obliku trube u grozdovima od dva do osam. Biljka ima srcolike listove sa sitno nazubljenim rubovima i kruškolike viseće [[plod]]ove. Biljka je otrovna, ali se njezin ekstrakt u prošlosti koristio za olakšavanje poroda (otuda i naziv) i u liječenju [[zmijski ugriz|zmijskog ugriza]].<ref name="Britannica "/>
+Srodni azijski rod ''[[Thottea]]'' ima oko 25 vrsta grmova i polugrmova, od kojih su neke važne u tradicionalnoj i [[Ajurveda|ayurvedskoj]] medicini.<ref name="Britannica "/>
+Rod ''Asarum'' obuhvaća 100 vrsta zeljastih biljaka sjevernog umjerenog pojasa, a najraznovrsniji je u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]]. “Kanadski divlji đumbir” (''[[Asarum canadense]]'') i “asarabacca” (''[[Asarum europaeum|A. europaeum]]''), “europski divlji đumbir” ili [[šumski kopitnjak]], česte su vrste. Srodni rod Saruma sadrži jednu vrstu, uspravni “divlji đumbir” (''[[Saruma henryi|S. henryi]]''), koji se ponekad uzgaja kao ukras.<ref name="Britannica "/>
+Jedini pripadnik roda ''[[Lactoris]]'' je ugrožena ''[[Lactoris fernandeziana|L. fernandeziana]]''. Biljka raste na jednom otoku – otoku Nearer Land, u arhipelagu Juan Fernández, 650 km (400 milja) zapadno od Čilea. Sićušni grm rijetko je rasprostranjen u šumama prekrivenim maglom, a njegova glavna prijetnja su životinje koje pasu i konkurencija otpornijih biljaka.<ref name="Britannica "/>
+== Potporodice ==
+* '''''[[Asaroideae]]''''' <small>Burnett</small>
+** Tribus ''[[Sarumeae]]'' <small>O. C. Schmidt ex Reveal</small>
+*** ''[[Saruma]]'' <small>Oliv.</small> (1 sp.)
+** Tribus ''[[Asareae]]'' <small>Rchb.</small>
+*** ''[[Asarum]]'' <small>L.</small> (118 spp.)
+*** ''[[Hexastylis]]'' <small>Raf.</small> (16 spp.)
+* '''''[[Lactoridoideae]]''''' ined.
+** ''[[Lactoris]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.)
+* '''''[[Aristolochioideae]]''''' <small>Burnett</small>
+** Tribus ''[[Apameae]]'' <small>Soler.</small>
+*** [[Thottea]] <small>Rottb.</small> (44 spp.)
+** Tribus ''[[Aristolochieae]]'' <small>Dumort. ex Spach</small>
+*** ''[[Endodeca]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.)
+*** ''[[Isotrema]]'' <small>Raf.</small> (110 spp.)
+*** ''[[Aristolochia]]'' <small>L.</small> (425 spp.)
+== Sinonimi ==
+* ''Hydnoraceae'' <small>C.Agardh</small>
+* ''Lactoridaceae'' <small>Engl.</small>
-U Hrvatskoj raste  [[Aristolochia clematitis|A. clematitis]] ([[obična vučja stopa]]), a na Pagu ''[[Aristolochia lutea|A. lutea]]'', za koju se prije mislilo da je zasebna vrsta pa je imenovana imenom ''Aristolochia croatica'', a opisao ju je <small>Horvatić</small>.
-== Rodovi ==
-<div style="height:150px; overflow:auto; border:thin grey solid; padding:4px;">
-{{div col|cols=4}}
-# [[Aristolochia]]
-# [[Asarum]]
-# [[Euglypha]]
-# [[Heterotropa]]
-# [[Hexastylis]]
-# [[Pararistolochia]]
-# [[Saruma]]
-# [[Thottea]]
-=== Rodovi bez priznatih vrsta ===
-# [[Apama (rod)|Apama]]
-# [[Asiphonia]]
-# [[Bragantia]]
-# [[Diglosselis]]
-# [[Duchartrella]]
-# [[Hexaplectris]]
-# [[Strakaea]]
-{{div col end}}
-</div>
 == Izvori ==
 {{izvori}}
-{{commonscat|Aristolochiaceae}}
+== Vanjske poveznice ==
-{{wikispecies|Aristolochiaceae}}
+{{WProjekti
+|commonscat=Aristolochiaceae
+|wikivrste=Aristolochiaceae
+}}
 [[Kategorija:Kopitnjakovke| ]]
 [[Kategorija:Paparolike]]
+[[Kategorija:Biljne porodice]]