Prijeđi na sadržaj

Operacija Žalac: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
m Operacija Žaoka premješteno na Operacija Žalac: Privodimo sve. "Pustinjska oluja", "Konjićev skok" i t.d..
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Operacija Žalac''' (srp. ''operacija Žaoka'') je bila napadna operacija velikosrpskih snaga na Republiku Hrvatsku iz srpnja 1991. godine.
'''Operacija Žalac''' (srp. ''operacija Žaoka'') je bila napadna operacija [[velika Srbija|velikosrpskih]] snaga na [[Republika Hrvatska|Republiku Hrvatsku]] iz srpnja 1991. godine.


Ovom operacijom je ciljno područje bila [[Banovina]].
Ovom operacijom je ciljno područje bila [[Banovina]].


Predfaza ove operacije je bila [[24. lipnja]] [[1991.]]. Velikosrpske su snage tada napali policijske postaje MUP-a RH [[Dvor na Uni]] i [[Glina|Glinu]].
Predfaza ove operacije je bila [[24. lipnja]] [[1991.]]. Velikosrpske su snage tada napali policijske postaje [[MUP]]-a RH [[Dvor na Uni]] i [[Glina|Glinu]].


Dvorsku postaju su zauzeli bez otpora hrvatskih vladinih snaga. Nakon toga su velikosrbi zapriječili sve prilaze Dvoru.
Dvorsku postaju su zauzeli bez otpora hrvatskih vladinih snaga. Nakon toga su velikosrbi zapriječili sve prilaze Dvoru.
Redak 13: Redak 13:
[[Milan Martić]] je tada najavio izaslanstvu pobunjenih glinskih Srba da će situaciju riješiti u pobunjeničkom interesu, obećavši im pristizanje [[kapetan Dragan|kapetana Dragana]]. To "rješavanje situacije" je bila kasnija operacija ''Žalac''.
[[Milan Martić]] je tada najavio izaslanstvu pobunjenih glinskih Srba da će situaciju riješiti u pobunjeničkom interesu, obećavši im pristizanje [[kapetan Dragan|kapetana Dragana]]. To "rješavanje situacije" je bila kasnija operacija ''Žalac''.


Dugo vremena se smatralo da je t.zv. kapetan Dragan bio jedan od organizatora te akcije, dok su kasnije pojavili svjedoci i dokumenti koji su navodili tu osobu kao jedinog organizatora <ref name="svjedok"> [http://www.nacional.hr/clanak/24571/predao-se-kljucni-svjedok Nacional] Predao se ključni svjedok, 17. travnja 2006.</ref>. U tijeku operacije su sudjelovali predsjednici ratnih stožera Dvora, Gline, Kostajnice i "ministar unutarnjih poslova" t.zv. SAO Krajine Milan Martić <ref name="svjedok"> </ref>.
Dugo vremena se smatralo da je t.zv. kapetan Dragan bio jedan od organizatora te akcije, dok su kasnije pojavili svjedoci i dokumenti koji su navodili tu osobu kao jedinog organizatora <ref name="svjedok"> [http://www.nacional.hr/clanak/24571/predao-se-kljucni-svjedok Nacional] Predao se ključni svjedok, 17. travnja 2006.</ref>. U tijeku operacije su sudjelovali predsjednici ratnih stožera Dvora, Gline, [[Hrvatska Kostajnica|Kostajnice]] i "ministar unutarnjih poslova" t.zv. SAO Krajine Milan Martić <ref name="svjedok"> </ref>.


Napadna operacija je počela [[26. srpnja]] u 10 sati. Sadržala je dva navalna pravca. Prvi se nalazio na području općine i grada Gline (Glina, Jukinac i G. i D. Viduševac), a drugi na od Dvora prema Hrvatskoj Kostajnici uz rijeku Unu. Cilj velikosrpskih postrojaba je bio ovladati selima uz rijeku [[Una|Unu]] koja su imala hrvatsku većinu: [[Zamlaće]], [[Struga]], [[Unčani]], [[Kuljani]], [[Golubovac]], [[Divuša]], [[Skela (Glina)|Skela]] i [[Kozibrod]]om.
Napadna operacija je počela [[26. srpnja]] u 10 sati. Sadržala je dva navalna pravca. Prvi se nalazio na području općine i grada Gline (Glina, [[Jukinac]] i [[Gornji Viduševac|G.]] i [[Donji Viduševac|D. Viduševac]]), a drugi na od Dvora prema Hrvatskoj Kostajnici uz rijeku Unu.


Cilj velikosrpskih postrojaba je bio ovladati selima uz rijeku [[Una|Unu]] koja su imala hrvatsku većinu: [[Zamlaće]], [[Struga]], [[Unčani]], [[Kuljani]], [[Golubovac]], [[Divuša]], [[Skela (Glina)|Skela]] i [[Kozibrod]]om.
Za vrijeme te operacije su snage [[JNA]] i velikosrpskih paravojnih postrojaba počinile zločine u Strugi, Munčanima, Kuljanima i Kozibrodu. Zbog istih je Vlada Repulike Hrvatske na svojoj sjednici od [[29. srpnja]] donijela odluku kojom je zatražila žurnu sjednicu Predsjedništva SFRJ <ref>[http://www.fokus-tjednik.hr/vijest_arhiva.asp?vijest=920&izdanje=51 Fokus] Srbija priprema teren za glavni udar, 11. kolovoza 2006. </ref>.

Polazna baza velikosrpskih osvajača je bila na Čović brdu u t.zv. Centru za obuku "Šamarica", dok su baze za manje skupine koje su bile pri samim napadima na Hrvate se nalazile u [[Šegestin]]u i [[Gornji Javoran|Gornjem Javoranu]] <ref>[http://www.hic.hr/domov-rat06-banovina.htm Domovinski rat] "Žaoka" </ref>.

Za vrijeme te operacije su snage [[JNA]] i velikosrpskih paravojnih postrojaba počinile zločine u Strugi, Unčanima, Kuljanima i Kozibrodu. Zbog istih je Vlada Repulike Hrvatske na svojoj sjednici od [[29. srpnja]] donijela odluku kojom je zatražila žurnu sjednicu Predsjedništva SFRJ <ref>[http://www.fokus-tjednik.hr/vijest_arhiva.asp?vijest=920&izdanje=51 Fokus] Srbija priprema teren za glavni udar, 11. kolovoza 2006. </ref>.


Pri napadu na ta mjesta su velikosrbi uništili brojne rimokatoličke crkve, hrvatske kuće, školu, izmasakrirali 20-ak ljudi, a ranjene Hrvate su velikosrpski specijalci zlostavljali <ref name="svjedok"> </ref>.
Pri napadu na ta mjesta su velikosrbi uništili brojne rimokatoličke crkve, hrvatske kuće, školu, izmasakrirali 20-ak ljudi, a ranjene Hrvate su velikosrpski specijalci zlostavljali <ref name="svjedok"> </ref>.
Redak 28: Redak 32:
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.nacional.hr/clanak/24571/predao-se-kljucni-svjedok Nacional] Predao se ključni svjedok, 17. travnja 2006.
*[http://www.nacional.hr/clanak/24571/predao-se-kljucni-svjedok Nacional] Predao se ključni svjedok, 17. travnja 2006.
*[http://www.domovinskirat.hr/content/view/307/1319/ Domovinski rat On Line!] - Nova TV - Istraga - Operacija Žaoka
*{{sr icon}} [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/KAPETAN%20DRAGAN/KAPETAN%20DRAGAN-%20Osmica2.rtf HIC] Srpski list "Osmica" od 6. kolovoza 1991.: operacija ''Žaoka''


[[Kategorija:operacije u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:operacije u Domovinskom ratu]]

Inačica od 18. siječnja 2009. u 02:32

Operacija Žalac (srp. operacija Žaoka) je bila napadna operacija velikosrpskih snaga na Republiku Hrvatsku iz srpnja 1991. godine.

Ovom operacijom je ciljno područje bila Banovina.

Predfaza ove operacije je bila 24. lipnja 1991.. Velikosrpske su snage tada napali policijske postaje MUP-a RH Dvor na Uni i Glinu.

Dvorsku postaju su zauzeli bez otpora hrvatskih vladinih snaga. Nakon toga su velikosrbi zapriječili sve prilaze Dvoru.

Napad na glinsku postaju je rezultirao ljudskih žrtvama na hrvatskoj strani. Velikosrbi su ubili 3 osobe, 10 ranili, dok su 17 osoba zatočili u kninske zatvore (među tih 17 je bilo 16 pripadnika MUP-a RH i jedan hrv. civil).

Hrvatske snage su 28. lipnja vratile postaju pod nadzor.

Milan Martić je tada najavio izaslanstvu pobunjenih glinskih Srba da će situaciju riješiti u pobunjeničkom interesu, obećavši im pristizanje kapetana Dragana. To "rješavanje situacije" je bila kasnija operacija Žalac.

Dugo vremena se smatralo da je t.zv. kapetan Dragan bio jedan od organizatora te akcije, dok su kasnije pojavili svjedoci i dokumenti koji su navodili tu osobu kao jedinog organizatora [1]. U tijeku operacije su sudjelovali predsjednici ratnih stožera Dvora, Gline, Kostajnice i "ministar unutarnjih poslova" t.zv. SAO Krajine Milan Martić [1].

Napadna operacija je počela 26. srpnja u 10 sati. Sadržala je dva navalna pravca. Prvi se nalazio na području općine i grada Gline (Glina, Jukinac i G. i D. Viduševac), a drugi na od Dvora prema Hrvatskoj Kostajnici uz rijeku Unu.

Cilj velikosrpskih postrojaba je bio ovladati selima uz rijeku Unu koja su imala hrvatsku većinu: Zamlaće, Struga, Unčani, Kuljani, Golubovac, Divuša, Skela i Kozibrodom.

Polazna baza velikosrpskih osvajača je bila na Čović brdu u t.zv. Centru za obuku "Šamarica", dok su baze za manje skupine koje su bile pri samim napadima na Hrvate se nalazile u Šegestinu i Gornjem Javoranu [2].

Za vrijeme te operacije su snage JNA i velikosrpskih paravojnih postrojaba počinile zločine u Strugi, Unčanima, Kuljanima i Kozibrodu. Zbog istih je Vlada Repulike Hrvatske na svojoj sjednici od 29. srpnja donijela odluku kojom je zatražila žurnu sjednicu Predsjedništva SFRJ [3].

Pri napadu na ta mjesta su velikosrbi uništili brojne rimokatoličke crkve, hrvatske kuće, školu, izmasakrirali 20-ak ljudi, a ranjene Hrvate su velikosrpski specijalci zlostavljali [1].

Velikosrbi su angažirali u ovoj akciji na pravcu prema Dvoru 800 pripadnika Teritorijalne obrane, t.zv. milicije t.zv. RSK i postrojbe posebne namjene iz Knina. Na pravcu prema Glini su angažirali 700 vojnika, od kojih 100 pripadnika paravojne postrojbe za posebne namjene.

Reference

Predložak:Reference

Vanjske poveznice

  1. a b c Nacional Predao se ključni svjedok, 17. travnja 2006.
  2. Domovinski rat "Žaoka"
  3. Fokus Srbija priprema teren za glavni udar, 11. kolovoza 2006.