Molekularna biologija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
| (Nije prikazano 8 međuinačica 8 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir znanost |
|||
| ⚫ | '''Molekularna biologija''' je studija [[biologija|biologije]] na [[ |
||
| ime = Molekularna biologija |
|||
| slika = DNA animation.gif |
|||
| veličina = |
|||
| opis slike = Model koji prikazuje strukturu dijela molekule [[Deoksiribonukleinska kiselina|deoksiribonukleinske kiseline (DNK)]]. |
|||
| znanstvena_grana = '''[[Biokemija]] i [[molekularna biologija]]''' |
|||
| znanstveno_polje = '''[[Biologija]]''' |
|||
| znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' |
|||
| ⚫ | }}'''Molekularna biologija''' je studija [[biologija|biologije]] na [[molekula]]rnoj razini. Ovo područje preklapa se s drugim područjima [[biologija|biologije]], posebice [[genetika|genetikom]] i [[biokemija|biokemijom]]. Molekularna biologija teži istraživanju i razumijevanju interakcija između različitih staničnih sustava, uključujući međuodnose [[DNK]], [[RNK]] i proteinske sinteze te učenju kako su te interakcije regulirane. |
||
Pišući u '' |
Pišući u časopisu "''Nature''", W.T. Astbury je molekularnu biologiju opisao kao: |
||
<blockquote> |
<blockquote> |
||
"... ne toliko kao tehniku nego kao pristup, pristup s gledišta takozvanih bazičnih znanosti s idejom vodiljom traženja odgovarajućeg molekularnog plana ispod razine oku vidljivih manifestacija klasične biologije. Osobito je zaokupljena oblikom bioloških molekula i ..... uglavnom je tri-dimenzionalna i strukturna - to, dakako, ne znači da je samo prerada morfologije - jer ona za razliku od morfologije uz to istovremeno mora uzeti u obzir i postanak i funkciju" |
"... ne toliko kao tehniku nego kao pristup, pristup s gledišta takozvanih bazičnih znanosti s idejom vodiljom traženja odgovarajućeg molekularnog plana ispod razine oku vidljivih manifestacija klasične biologije. Osobito je zaokupljena oblikom bioloških molekula i ..... uglavnom je tri-dimenzionalna i strukturna - to, dakako, ne znači da je samo prerada morfologije - jer ona za razliku od morfologije uz to istovremeno mora uzeti u obzir i postanak i funkciju" |
||
| Redak 7: | Redak 15: | ||
== Odnos s drugim biološkim znanostima na molekularnoj razini == |
== Odnos s drugim biološkim znanostima na molekularnoj razini == |
||
[[Datoteka:Tri_funkcije.png|mini|300px| |
[[Datoteka:Tri_funkcije.png|mini|300px|lijevo|Shematski prikaz odnosa između biokemije, genetike i molekularne biologije]] |
||
Molekularni biolozi primjenjuju posebne metode prirodne za molekularnu biologiju (pogledaj sekciju ''Metode'' niže u članku), ali te metode sve više kombinira s metodama i idejama iz područja [[genetika|genetike]], [[biokemija|biokemije]] i [[biofizika|biofizike]]. Više ne postoji čvrsta linija koja je odjeljivala te znanstvene grane. Priložena slika je shematski prikaz jednog pogleda na odnos među tim područjima: |
Molekularni biolozi primjenjuju posebne metode prirodne za molekularnu biologiju (pogledaj sekciju ''Metode'' niže u članku), ali te metode sve više kombinira s metodama i idejama iz područja [[genetika|genetike]], [[biokemija|biokemije]] i [[biofizika|biofizike]]. Više ne postoji čvrsta linija koja je odjeljivala te znanstvene grane. Priložena slika je shematski prikaz jednog pogleda na odnos među tim područjima: |
||
*''Biokemija'' je studij kemijskih tvari i procesa koji se odvijaju u živim [[organizam|organizmima]]. |
*''Biokemija'' je studij kemijskih tvari i procesa koji se odvijaju u živim [[organizam|organizmima]]. |
||
*''Genetika'' je studij učinaka genetičkih razlika na organizmima. To se često može uočiti ako nedostaje normalna komponenta (npr. jedan [[gen]]). Proučavanje "[[mutant|mutanata]]" – organizmi kojima nedostaje jedan ili više funkcionalnih komponenti u odnosu na takozvani "[[divlji tip]]" ili normalni [[fenotip]]. |
*''Genetika'' je studij učinaka genetičkih razlika na organizmima. To se često može uočiti ako nedostaje normalna komponenta (npr. jedan [[gen]]). Proučavanje "[[mutant|mutanata]]" – organizmi kojima nedostaje jedan ili više funkcionalnih komponenti u odnosu na takozvani "[[divlji tip]]" ili normalni [[fenotip]]. |
||
*''Molekularna biologija'' je studij molekularnih |
*''Molekularna biologija'' je studij molekularnih osnova procesa replikacije, transkripcije i translacije [[genetički matrijal|genetičkog materijala]]. [[Centralna dogma molekularne biologije]] koja kaže da se genetski materijal (DNK) transkribira u RNK i tada translatira u protein, pruža dobru startnu poziciju za razumijevanje ovog područja. |
||
Puno poslova u molekularnoj biologiji je kvantitativne prirode, i u zadnje vrijeme je puno učinjeno u međuvezi molekularne biologije i kompjuterskih znanosti [[bioinformatika|bioinformatici]]. Uz bioinformatiku, studij strukture i funkcije gena, [[molekularna genetika]], je jedna od najperspektivnijih grana molekularne biologije. |
Puno poslova u molekularnoj biologiji je kvantitativne prirode, i u zadnje vrijeme je puno učinjeno u međuvezi molekularne biologije i kompjuterskih znanosti [[bioinformatika|bioinformatici]]. Uz bioinformatiku, studij strukture i funkcije gena, [[molekularna genetika]], je jedna od najperspektivnijih grana molekularne biologije. |
||
Sve više područja biologije se počinje baviti proučavanjem molekula, ili da direktno proučavaju njihove interakcije u stanici kao [[stanična biologija]] i [[razvojna biologija]], ili indirektno, gdje se metode molekularne biologije primjenjuju kako bi se donijeli zaključci o [[populacija]]ma ili [[vrsta]]ma, kao u područjima evolucijske biologije kao što su [[populacijska genetika]] i [[filogenetika]]. |
Sve više područja biologije se počinje baviti proučavanjem molekula, ili da direktno proučavaju njihove interakcije u stanici kao [[stanična biologija]] i [[razvojna biologija]], ili indirektno, gdje se metode molekularne biologije primjenjuju kako bi se donijeli zaključci o [[populacija]]ma ili [[vrsta]]ma, kao u područjima evolucijske biologije kao što su [[populacijska genetika]] i [[filogenetika]]. |
||
==Vanjske poveznice== |
|||
;Mrežna mjesta |
|||
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41590 molekularna biologija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] |
|||
* [http://www.irb.hr/Istrazivanja/Zavodi/Zavod-za-molekularnu-biologiju Zavod za molekularnu biologiju] [[Institut Ruđer Bošković|Instituta Ruđer Bošković]] |
|||
* [http://www.hdbmb.hr/index.htm Hrvatsko društvo za biokemiju i molekularnu biologiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170329050113/http://www.hdbmb.hr/index.htm |date=29. ožujka 2017. }} |
|||
{{Grane Biologije}} |
{{Grane Biologije}} |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Molekularna biologija| ]] |
||
[[Kategorija:Biokemija]] |
|||
Posljednja izmjena od 21. prosinca 2022. u 01:47
| Molekularna biologija | |
Model koji prikazuje strukturu dijela molekule deoksiribonukleinske kiseline (DNK). | |
| Znanstvena grana | Biokemija i molekularna biologija |
|---|---|
| Znanstveno polje | Biologija |
| Znanstveno područje | Prirodne znanosti |
| Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj | |
Molekularna biologija je studija biologije na molekularnoj razini. Ovo područje preklapa se s drugim područjima biologije, posebice genetikom i biokemijom. Molekularna biologija teži istraživanju i razumijevanju interakcija između različitih staničnih sustava, uključujući međuodnose DNK, RNK i proteinske sinteze te učenju kako su te interakcije regulirane.
Pišući u časopisu "Nature", W.T. Astbury je molekularnu biologiju opisao kao:
"... ne toliko kao tehniku nego kao pristup, pristup s gledišta takozvanih bazičnih znanosti s idejom vodiljom traženja odgovarajućeg molekularnog plana ispod razine oku vidljivih manifestacija klasične biologije. Osobito je zaokupljena oblikom bioloških molekula i ..... uglavnom je tri-dimenzionalna i strukturna - to, dakako, ne znači da je samo prerada morfologije - jer ona za razliku od morfologije uz to istovremeno mora uzeti u obzir i postanak i funkciju"
Odnos s drugim biološkim znanostima na molekularnoj razini[uredi | uredi kôd]
Molekularni biolozi primjenjuju posebne metode prirodne za molekularnu biologiju (pogledaj sekciju Metode niže u članku), ali te metode sve više kombinira s metodama i idejama iz područja genetike, biokemije i biofizike. Više ne postoji čvrsta linija koja je odjeljivala te znanstvene grane. Priložena slika je shematski prikaz jednog pogleda na odnos među tim područjima:
- Biokemija je studij kemijskih tvari i procesa koji se odvijaju u živim organizmima.
- Genetika je studij učinaka genetičkih razlika na organizmima. To se često može uočiti ako nedostaje normalna komponenta (npr. jedan gen). Proučavanje "mutanata" – organizmi kojima nedostaje jedan ili više funkcionalnih komponenti u odnosu na takozvani "divlji tip" ili normalni fenotip.
- Molekularna biologija je studij molekularnih osnova procesa replikacije, transkripcije i translacije genetičkog materijala. Centralna dogma molekularne biologije koja kaže da se genetski materijal (DNK) transkribira u RNK i tada translatira u protein, pruža dobru startnu poziciju za razumijevanje ovog područja.
Puno poslova u molekularnoj biologiji je kvantitativne prirode, i u zadnje vrijeme je puno učinjeno u međuvezi molekularne biologije i kompjuterskih znanosti bioinformatici. Uz bioinformatiku, studij strukture i funkcije gena, molekularna genetika, je jedna od najperspektivnijih grana molekularne biologije.
Sve više područja biologije se počinje baviti proučavanjem molekula, ili da direktno proučavaju njihove interakcije u stanici kao stanična biologija i razvojna biologija, ili indirektno, gdje se metode molekularne biologije primjenjuju kako bi se donijeli zaključci o populacijama ili vrstama, kao u područjima evolucijske biologije kao što su populacijska genetika i filogenetika.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Mrežna mjesta
- molekularna biologija, Hrvatska enciklopedija
- Zavod za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković
- Hrvatsko društvo za biokemiju i molekularnu biologiju Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. ožujka 2017. (Wayback Machine)