Montpellier

Montpellier Monspessulanus
Place de la Comédie Place de la Comédie
Grb
Koordinate: 43°36′N 3°52′E
Država	Francuska
Pokrajina	Languedoc-Roussillon
Departman	Hérault
Vlast
- Vrsta	Gradsko vijeće (conseil de Montpellier)
- Gradonačelnik	Hélène Mandroux-Colas 2008.-2014
Površina
- Ukupna	56,88 km
Najveća visina	57 m
Najmanja visina	7 m
Stanovništvo (2009.)
- Grad	265.634 (8. grad u Francuskoj)
- Gustoća	4.670 stanovnika/km2
INSEE kod	34172, 34000, 34070, 34080, 34090
Službena stranica [1]
Zemljovid
Montpellier class=notpageimage| Montpellier na karti Francuske

Montpellier (okcitanski: Montpelhièr) je grad na jugu Francuske. To je glavni grad francuske pokrajine Languedoc-Roussillon kao i francuskog departmana Hérault. Montpellier je 8. najveći grad u Francuskoj te je također najbrže rastući grad u posljednjih 25 godina.

Stanovništvo

Stanovništvo grada Montpellierea 2006. godine brojilo je 251.392 stanovnika dok je cijelo gradsko područje imalo 600.000 stanovnika. Procijenjeno je da će 2009. godine broj stanovnika Montpellierea premašiti brojku od 265.000 stanovnika što se u konačnici i dogodilo.

Zemljopis

Grad je smješten na brdovitom terenu prosječne visine od 27 metara te 10 kilometara u unutrašnjosti od mediteranske obale na rijeci Lez. Originalno ime grada bilo je Monspessulanus te dolazi od riječi "mont pelé" što znači "gola brda" jer je vegetacija bila loša. Također postoji i drugo značenje originalnog imena grada. To je "le mont de la colline", odnosno "vrh brda". Montpellier se nalazi 52 km (32 milje) od Nîmesa; 168 km (104 milje) od Marseillea; 248 km (154 milje) od Toulousea. Udaljenost od glavnog grada Francuske, Pariza, je 750 km (466 milja). Place du Peyrou je najviša točka Montpellierea te se nalazi na nadmorskoj visini od 57 metara, odnosno 190 stopa. Grad je izgrađen na dva brda: Montpellier i Montpelliéret, stoga neke od gradskih ulica imaju velike razlike u visini. Montpellier također krase neke ulice koje su vrlo uske i stare, što gradu daje intimni osjećaj.

Gradske četvrti

Od 2001. godine Montpellier je podijeljen na sedam službenih gradskih četvrti koje se dijele na pod-četvrti. Svaka od tih četvrti ima svoje vijeće.

Gradske četvrti i pod-četvrti Montpellierea

• Centar Montpellierea - povijesni centar (Écusson), Comédie, Gares, Faubourg Boutonnet, Saint-Charles, Faubourg Saint-Jaume, Peyrou, Les Arceaux, Figuerolles, Faubourg du Courreau, Gambetta, Clémenceau, Méditerranée, boulevard de Strasbourg, Le Triangle, Polygone, Antigone, Nouveau-Monde, Parc à Ballons, Les Aubes, Les Beaux-Arts, Saint-Lazare.
• Croix-d'Argent - avenue de Toulouse, Croix d'Argent, Mas Drevon, Tastavin, Lemasson, Garosud, Mas de Bagnères, Mas Nouguier, les Sabines, Lepic, Pas du Loup, Estanove, Val-de-Crozes, Bagatelle.
• Les Cévennes - Les Cévennes, Alco, Le Petit Bard, Pergola, Saint-Clément, Clémentville, Las Rebès, La Chamberte, La Martelle, Montpellier-Village, Les Grisettes, Les Grèzes.
• Mosson - La Mosson, Celleneuve, La Paillade, les Hauts-de-Massane, Le Grand-Mail, Les Tritons.
• Hôpitaux-Facultés - Malbosc, Saint-Priest, Euromédecine, Zolad, Plan des 4 Seigneurs, Hôpitaux, IUT, Père Soulas, Universités, Vert-Bois, Hauts de Boutonnet, Aiguelongue, Justice, Parc zoologique de Lunaret, Agropolis.
• Port-Marianne - La Pompignane, Richter, Millénaire, Jacques Cœur, Consuls de Mer, Grammont, Odysseum, Montaubérou, La Méjanelle, La Mogère.
• Prés d'Arènes - Les Prés d'Arènes, Avenue de Palavas, La Rauze, Tournezy, Saint-Martin, Les Aiguerelles, Pont-Trinquat, Cité Mion.

Povijest

Katedrala sv.Pierrea

Montpellier je jedan od rijetkih velikih gradova u Francuskoj bez (galsko) romanske pozadine

Srednji vijek

U ranom srednjem vijeku, obližnji biskupski grad Maguelone bio je veliko naselje na tome području. Grad je izgrađen u unutrašnjosti zemlje, udaljen od mediteranske obale zbog napada i pljački gusara. Grad Montpellier se prvi puta spominje u jednom pisanom dokumentu 985. godine, a osnovala ga je lokalna feudalna dinastija, grofovi Guillem od Toulousea koji su ujedinili dva zaselka i izgradili dvorac i zidove oko ujedinjenih gradova. U 10. stoljeću Montpellier postaje trgovačko središte zbog trgovačkih veza diljem Mediterana. U to vrijeme grad odlikuju bogat židovski kulturni život te tradicija tolerancije tamošnjih kršćana prema židovima i muslimanima. William VIII. od Montpellierea 1180. osniva Medicinski fakultet koji je priznat od pape Nikole IV. Grad osniva Sveučilište 1220. te je bio jedan od glavnih centara za nastavu medicine. Grad postaje posjed kraljeva Aragona 1213. godine brakom između Petra II. od Aragona i Marije od Montpellierea gdje je Petar II. grad dobio kao ženin miraz. 1204. grad Montpellier dobiva povelju slobodnog grada odlukom Petra II. i Marije od Montpellierea te grad ima pravo odabrati 12 konzula koji će voditi grad. Nakon Aragonske krune grad postaje vlasništvo Jakova III. od Majorce koji je grad prodao Filipu VI. 1349. godine. Razlog tome bilo je Jakovljevo prikupljanje sredstava za borbu protiv Petra IV. od Aragona. Tokom 14. stoljeća u Montpelliereu se izgrađuje prva crkva - crkva sv. Petra. Značaj grada stalno raste te je Montpellier konačno dobio biskupa koji se preselio iz Maguelone 1536. i upravljao u susjednoj zajednici Montpelliéret. 1432. grad postaje važno gospodarsko središte na jugu Francuske sve do 1481. kada Marseille preuzima tu ulogu.

Vrijeme nakon reformacije

Les trois graces

Za vrijeme reformacije u 16. stoljeću mnogi stanovnici Montpellierea postali su protestanti i grad je postao uporište protestantskog otpora protiv katoličke francuske krune. 1622. kralj Luj XIII. opsjedao je grad, preuzeo ga nakon osam mjeseci te izgradio Citadel of Montpellier. Nakon reformacije grad je počeo rasti te su izgrađene mnoge kuće u povijesnom dijelu grada. Nakon Francuske revolucije Montpellier postaje glavni grad departmana Hérault.

Moderna povijest

Tijekom 19. stoljeća grad se razvio u industrijski centar. 1960. broj stanovnika naglo je narastao nakon što su francuski doseljenici u Alžiru došli u grad nakon što su protjerani iz Alžira nakon alžirskog rata za neovisnost od Francuske. Tokom 1980-ih i 1990-ih grad je skrenuo pozornost na sebe brojnim velikim projektima, kao što su Corum a osobito Antigone District.

Vladari Montpellierea

Porte du Peyrou

Musée Fabre

Kroz svoju povijest Montpellier je imao 15 vladara. Petar II. od Aragona bio je vladar Montpellierea zajedno sa svojom suprugom Marijom od Montpellierea koji je nakon ženidbe grad dobio kao miraz.

Vladar	Vrijeme vladavine
William I. od Montpellierea	26. 11. 986. - 1019.
William II. od Montpellierea	1019. - 1025.
William III. od Montpellierea	1025. - 1058.
William IV. od Montpellierea	1058. - 1068.
William V. od Montpellierea	1090. - 1121.
William VI. od Montpellierea	1121. - 1146.
William VII. od Montpellierea	1146. - 1172.
William VIII. od Montpellierea	1172. - 1202.
William IX. od Montpellierea	1202. - 1204.
Marija od Montpellierea	1204. - 1213.
Petar II. od Aragona	1204. - 1213.
James I. od Aragona	1213. - 1276.
James II. od Majorce	1276. - 1311..
Sancho od Majorce	1311. - 1324.
James III. od Aragona	1324. - 1344.

Grb grada

Grb grada Montpellierea

Na grbu grada prikazana je Bogorodica koja sjedi na starinskom prijestolju te u naručju drži maloga Krista. Majka božja prikazana na ovome grbu u Monpelliereu se naziva "Notre Dame des Tables". Pozadina grba je u plavoj boji kao boji grada, dok se u gornjem lijevom i desnom kutu gradskog grba nalaze bijela slova A i M. Ona su inicijali od latinskog naziva "Ave Maria", odnosno "Živjela Marija" ili "Budi pozdravljena Marijo".

Glavne zanimljivosti grada

Tour de la Babote

Saint Clément akvadukt

• Place de la Comédie.
• Muzej Musée Fabre.
• Jardin des plantes de Montpellier - najstariji botanički vrt u Francuskoj, osnovan 1593.
• La Serre Amazonienne, amazonski staklenik.
• Katedrala sv. Pierrea iz 14. stoljeća.
• Slavoluk Porte du Peyrou.
• Antigone District i i drugih stambeni projekti su projektirao je arhitekt Ricardo Bofill iz španjolske Katalonije.
• Montpellier châteaux koji okružuju grad i koje su sagradili bogati trgovci.
• Saint Clément akvadukt.
• U povijesnom centru grada može se naći značajan broj hotela.

Obrazovanje

Montpellier

Sveučilište u Montpelliereu jedno je od najstarijih na svijetu. 1180. osnovan je Medicinski fakultet. Studij medicine osnovan je po uzoru na španjolske medicinske škole te je dao je izvrsne liječnike. Samo Sveučilište osnovano je 1220. uz odobrenje kardinala Conrada von Uracha, dok je Sveučilište potvrđeno papinskom bulom pape Nikole IV. 1289. godine. Sveučilište je potisnuto tokom francuske revolucije ali je ponovo uspostavljeno 1896. U vrijeme prije nego što je Sveučilište oformljeno i prinato od strane pape, postojale su škole medicine, filozofije, književnoti i romanistike. Nakon toga uvodi se i škola prava koju je osnovao Placentinus, doktor sa Bolonjskog Sveučilišta. On je došao u Montpellier 1160. te tamo predavao u dva različita razdoblja te je i umro u tome gradu 1192. Medicinska škola stavljena je pod upravljanje biskupa od Maguelonne 1240. godine. Papa Nikola IV. kombinirao je sve postojeće škole u Montpelliereu u Sveučilište te je izdao je bulu kojom je potvrdio Sveučilište 1289. godine. Sveučilište je stavljeno pod upravljanje biskupa, ali ustvari je uživalo veliku mjeru autonomije.

Teologija se isprva učila u samostanima u kojima su predavali Antun Padovanski (Sv. Ante od Padove), Raymond Lullus i dominikanac Bernard de la Treille. Dva pisma kralju Johnu dokazuju da je Bogoslovni fakultet postojao u Montpelliereu neovisno od samostanu u siječnju 1350. godine. Papinskom bulom iz 17. prosinca 1421., papa Martin V. dodijelio je ovome studiju dodatne ustanove te je on usko sjedinjen sa Pravnim fakultetom. U 16. stoljeću Bogoslovni fakultet nestao je na neko vrijeme, kada je kalvinizam za vrijeme kralja Henryja II. od Francuske cijeli grad postao kalvinistički]]. Spomenuti studij nastavio je obavljati svoje funkciju nakon što je Luj XIII. ponovno uspostavio kraljevsku vlast u Montpelliereu 1622. Nažalost, rivalstva između dominikanaca i isusovaca ozbiljno su ometala prosperitet fakulteta, no to je prekinuto tijekom revolucije. Među slavnim učenicima na fakultetu ubraja se i Francesco Petrarca koji je tamo studirao četiri godine. Od poznatih predavača tamo su predavali Guillaume de Nogaret, Guillaume de Grimoard (kasnije papa pod imenom Urban V.) te Pedro de Luna. Ipak, nakon 15. stoljeća ovaj fakultet počinje propadati kao i Filozofski fakultet, iako je za vrijeme Henryja IV. od Francuske, potonji studij imao za predavača Casaubona.

Medicinski fakultet dugovao je svoj uspjeh Guilhemsu. On je uveo niz novina od kojih su: mogućnost da svaki licencirani liječnik može ondje predavati, broj predavača nije bio ograničen, broj predavanja se umnožio te je nastava "obogaćena". François Rabelais tamo je stvorio biološku teoriju vitalizma koju je razradio Paul Joseph Barthez (1734. - 1806.). Francuska revolucija nije prekinula rad Medicinskog fakulteta.

Znanstveni fakulteti ponovno su osnovani 1810., dok je francuska Vlada objavila svoju namjeru o reorganizaciji pokrajinskih sveučilišta u Francuskoj.

Promet

Tramvaj Linije 1 koji je stao na stanici u Corumu

Grad Montpellier se služi željeznicom, uključujući i superbrze TGV vlakove. Glavna željeznička stanica je Saint Roch. Zračna luka Montpellier-Méditerranée Airport nalazi se na području Fréjorgues u gradu Mauguio, jugoistočno od Montpellierea. Transports de l'agglomération de Montpellier (TaM) upravlja javnim gradskim prijevozom uključujući i tramvajsku mrežu. Linija 1 prometuje od Mossona na zapadu do Odysseuma na istoku. Linija 2 prometuje od Jacoua na sjeveroistoku do St. Jean-de-Vedasa na jugozapadu. Oni se sijeku na stanicama Gare St. Roch i Place de l'Europe te ispred Coruma. Radovi na Liniji 3 već su započeti te je planirano da ona bude u službi od 2012. godine. Ova 22.4 km (13.9 milja) linija povezivat će Juvenac i Perols sa Lattesom te će posluživati 32 stanice. Planira se uvođenje Linije 4.

Transports de l'agglomération de Montpellier (TaM) također upravlja i sa uslugom posudbe bicikala, započete u lipnju 2007. Tom uslugom obuhvaćeno je 1200 bicikala koji se mogu posuditi te 50 biciklističkih staza.

Sport

Stade de la Mosson, stadion Montpellier HSC-a

Kroz grad Montpellier vozi se slavna biciklistička utrka "Tour de France". Također, Montpellier je dom raznih sportskih profesionalnih momčadi, poput:

• Montpellier HSC, nogometni klub koji nastupa u 1. francuskoj ligi. Klub je igrana stadionu Stade de la Mosson
• Montpellier Hérault RC, ragbi klub koji nastupa u ragbijaškoj uniji. Klub je nekoć igrao na stadionu Stade Sabathé dok je danas domaćin na Stade Yves du Manoir
• Montpellier XIII, ragbi klub koji nastupa u Elite 2 diviziji. Klub igra na stadionu Stade Sabathé.
• Montpellier Agglomération Handball, francuski rukometni klub koji nastupa u 1. francuskoj rukometnoj ligi.
• Montpellier Vipers, hokejaški klub. Klub svoje domaćinske utakmice igra u Patinoire de l'Agglomération de Montpellier u Odysseumu.
• Montpellier WPC nastupa u nacionalnoj vaterpolo ligi i europskim natjecanjima.

Kultura

Festival de Radio France et Montpellier je ljetni festival opere i glazbe koji se održava u Montpelliereu. Glazbeni festival koncentrira se na klasičnu i jazz glazbu s oko 150 kulturnih događaja, uključujući razne koncerte i filmske projekcije. Većina ovih događaja ima slobodni pristup te se odvijaju u povijesnom dijelu grada ili u modernim koncertnim dvoranama u kompleksu Le Corum. Le Corum je kulturni i kongresni centar koji raspolaže sa tri gledališta.

Gradovi prijatelji

Lakewood, Ohio SAD (1918.) Louisville, Kentucky SAD (1961.) Heidelberg, Njemačka (1961.) Barcelona, Španjolska (1963.) Datoteka:Chengdulogo2.jpeg Chengdu, Kina (1981.) Tiberias, Izrael (1983.) Fes, Maroko (2003.) Rio de Janeiro, Brazil (2008.)

Poznati stanovnici Montpellierea

Katolički svetac sv. Rok rođen je u Montpelliereu

Čuveni francuski vidovnjak Nostradamus studirao je na Sveučilištu u Montpelliereu

Poznati ljudi rođeni u Montpelliereu

• Abraham ben Isaac of Narbonne (1110. - 1179.), rabin i autor rada "Ha-Eshkol".
• Sv. Rok (1295. - 1327.), hodočasnik u Rimu, štuje se kao svetac Katoličke Crkve.
• Pierre Magnol (1638. - 1715.), botaničar i utemeljitelj koncepta postrojenja obitelji u klasifikaciji biljaka.
• Jean Jacques Régis de Cambacérès (1753. - 1824.), pravnik i državnik, autor rada "Code Napoléon".
• Guillaume Mathieu (1753. - 1837.), vojni vođa.
• Auguste Comte (1798. - 1857.), francuski matematičar i filozof, osnivač znanstvene discipline sociologije.
• Antoine Jérôme Balard (1802. - 1876.), kemičar.
• Émile Saisset (1814. - 1863.), filozof.
• Charles Bernard Renouvier (1815. - 1903.), filozof.
• Édouard Albert Roche (1820. - 1883.), astronom.
• Alfred Bruyas (1821. - 1876.), kolekcionar umjetnina.
• Alexandre Cabanel (1823. - 1889.), slikar.
• Frédéric Bazille (1841. - 1870.), slikar impresionizma.
• Léo Malet (1909. - 1996.), pisac kriminalističkih romana.
• Jeanne Demessieux (1921. - 1968.), orguljaš, pijanist, skladatelj i glazbeni pedagog.
• Juliette Gréco (1927. - ), francuska šansonijerka i glumica.
• Jean-Luc Dehaene (1940. - ), belgijski premijer.
• Rémi Gaillard (1975. - ), poznati francuski prankster.

Popis ostalih poznatih stanovnika Montpellierea

Na Sveučilištu u Montpelliereu obrazovao se i albanski komunistički vođa Enver Hoxha

• François Rabelais (1493. - 1553.), tvorac biološke teorije vitalizma. Bio je student Sveučilišta u Montpelliereu.
• Nostradamus (1503. - 1566.), poznati francuski vidovnjak, bio je također student Sveučilišta u Montpelliereu.
• Ioan Iacob Heraclid, princ Moldove od 1561. do 1563.
• Pierre-Joseph Amoreux (1741. - 1824.), zoolog.
• Jean-Louis Michel (1785. - 1865.), majstor mačevanja, koji je živio u Montpellieru od 1830. pa do smrti.
• Gaston Darboux (1842. - 1917.), matematičar
• Jelena Savojska (1872. - 1952.), posljednja talijanska kraljica.
• Enver Hoxha (1908. - 1985.), komunistički vođa Albanije također je bio student Sveučilišta u Montpelliereu.
• Alexander Grothendieck (1928. - ), matematičar.
• Nikola Karabatić (1984. - ), francuski rukometaš hrvatskog podrijetla.
• Paul Valery bio je student Sveučilišta u Montpelliereu.
• Grégory Vignal (1981. - ), nogometaš Birmingham Cityja F.C.

Ostala mjesta nazvana Montpellier

"Montpellier" se koristi kao ime drugih gradova i ulica, u čak četiri kontinenta. Mnoga mjesta u Engleskoj, Škotskoj, Walesu i Irskoj nose ime Montpellier. Varijanta pravopisa koji se koristi u ovim zemljama je "Montpelier". U Australiji, Kanadi, Južnoj Africi i na Karibima se koristi naziv Montpelliers / Montpeliers. Glavni grad američke savezne države Vermont nazvan je Montpelier jer su Amerikanci veoma cijenili Francuze koji su im pomagali u Ratu za neovisnost protiv britanske kolonijalne vlasti. Nekoliko drugih američkih gradova su također zove Montpelier.

Bibliografija

• Lewis, Archibald (1971.) The Guillems of Montpellier: A Sociological Appraisal

Vanjske poveznice

• Službena web stranica grada
• TaM - Sustav javnog prijevoza
• Web site Francisa Hannawayja o Montpelliereu visitor in Montpellier (engl.) Predložak:Fr icon
• Montpellier i jug Francuske
• Stanovnici Montpellierea Predložak:Fr icon
• Katolička encinklopedija Montpellierea
• Stranica posvećena Montpelliereu

Portal Francuske – Pristup člancima s tematikom o Francuskoj.