Magnetska permeabilnost: razlika između inačica
Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.2 |
m magnet-sk (via JWB) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[datoteka:Permeability by Zureks.svg|mini|desno|300px|Pojednostavljeni usporedni pregled permeabilnosti: [[Feromagnetizam|feromagnetika]] (μ<sub>f</sub>), paramagnetika(μ<sub>p</sub>), [[vakuum]]a (μ<sub>0</sub>) i dijamagnetika (μ<sub>d</sub>).]] |
[[datoteka:Permeability by Zureks.svg|mini|desno|300px|Pojednostavljeni usporedni pregled permeabilnosti: [[Feromagnetizam|feromagnetika]] (μ<sub>f</sub>), paramagnetika(μ<sub>p</sub>), [[vakuum]]a (μ<sub>0</sub>) i dijamagnetika (μ<sub>d</sub>).]] |
||
'''Magnetska permeabilnost''' je [[Elektromagnetizam| |
'''Magnetska permeabilnost''' je [[Elektromagnetizam|elektromagnetska]] osobina materijala koja pokazuje intenzitet [[Magnetizacija|magnetizacije]] tijela kada su ona izložena vanjskim [[Magnetsko polje|magnetskom polju]]. Magnetska permeabilnost se označava grčkim slovom ''mi'' (μ). Pojam ''magnetska permeabilnost'' osmislio je [[Oliver Heaviside]] [[1885.]] U jedinicama [[SI]] sustava, permeabilnost se izražava u [[Henri]]jima po [[metar|metru]] (H/m), ili u [[Newton (jedinica)|Newtonima]] po [[Amper]]u na kvadrat (N/A<sup>2</sup>) ili Volt · sekunda na Amper · metar {Vs/Am}. |
||
'''Magnetska permeabilnost vakuuma''' ili '''univerzalna magnetska konstanta''' (znak <math> \mu_0 </math>) je prirodna konstanta magnetske permeabilnosti za [[vakuum]], koja iznosi: <math> \mu_0 </math>= 4''π'' · 10<sup>–7</sup> H/m<ref>[http://physics.nist.gov/cuu/Units/ampere.html The NIST reference on fundamental physical constants] </ref> ili <math> \mu_0 </math> = 12.566370614 · 10<sup>–7</sup> N/A². Jednaka je recipročnoj vrijednosti umnoška dielektrične permitivnosti vakuuma ''ε<sub>0</sub>'' i kvadrata [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]] ''c'' u vakuumu: ''μ<sub>0</sub>'' = 1/(''ε<sub>0</sub>c''<sup>2</sup>).<ref> '''magnetska permeabilnost vakuuma''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=47678] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> |
'''Magnetska permeabilnost vakuuma''' ili '''univerzalna magnetska konstanta''' (znak <math> \mu_0 </math>) je prirodna konstanta magnetske permeabilnosti za [[vakuum]], koja iznosi: <math> \mu_0 </math>= 4''π'' · 10<sup>–7</sup> H/m<ref>[http://physics.nist.gov/cuu/Units/ampere.html The NIST reference on fundamental physical constants] </ref> ili <math> \mu_0 </math> = 12.566370614 · 10<sup>–7</sup> N/A². Jednaka je recipročnoj vrijednosti umnoška dielektrične permitivnosti vakuuma ''ε<sub>0</sub>'' i kvadrata [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]] ''c'' u vakuumu: ''μ<sub>0</sub>'' = 1/(''ε<sub>0</sub>c''<sup>2</sup>).<ref> '''magnetska permeabilnost vakuuma''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=47678] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> |
||
Redak 7: | Redak 7: | ||
'''Dielektrična permitivnost vakuuma''', '''permitivnost vakuuma''', '''dielektričnost vakuuma''' ili '''dielektrična konstanta vakuuma''' (znak ''ε<sub>0</sub>'') je prirodna konstanta koja je jednaka recipročnoj vrijednosti umnoška magnetske permeabilnosti vakuuma ''μ<sub>0</sub>'' i kvadrata brzine svjetlosti ''c'' u vakuumu: ''ε<sub>0</sub>'' = 1/(''μ<sub>0</sub>c<sup>2</sup>'') = 8.854187817 · 10<sup>–12</sup> F/m.<ref> '''dielektrična permitivnost vakuuma''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=69658] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> |
'''Dielektrična permitivnost vakuuma''', '''permitivnost vakuuma''', '''dielektričnost vakuuma''' ili '''dielektrična konstanta vakuuma''' (znak ''ε<sub>0</sub>'') je prirodna konstanta koja je jednaka recipročnoj vrijednosti umnoška magnetske permeabilnosti vakuuma ''μ<sub>0</sub>'' i kvadrata brzine svjetlosti ''c'' u vakuumu: ''ε<sub>0</sub>'' = 1/(''μ<sub>0</sub>c<sup>2</sup>'') = 8.854187817 · 10<sup>–12</sup> F/m.<ref> '''dielektrična permitivnost vakuuma''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=69658] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> |
||
==Relativna |
==Relativna magnetska permeabilnost== |
||
'''Relativna magnetska permeabilnost''' (znak ''μ<sub>r</sub>'') je [[fizikalna veličina]] koja opisuje [[magnet]]sku propusnost tvari u odnosu na magnetsku permeabilnost vakuuma; to je količnik magnetske permeabilnosti ''μ'' i [[magnetska permeabilnost vakuuma|magnetske permeabilnosti vakuuma]] ''μ<sub>0</sub>'' (<math>\mu_0 = 4 \pi \times 10^{-7}</math>). Mjerna je jedinica relativne magnetske permeabilnosti broj jedan (1): |
'''Relativna magnetska permeabilnost''' (znak ''μ<sub>r</sub>'') je [[fizikalna veličina]] koja opisuje [[magnet]]sku propusnost tvari u odnosu na magnetsku permeabilnost vakuuma; to je količnik magnetske permeabilnosti ''μ'' i [[magnetska permeabilnost vakuuma|magnetske permeabilnosti vakuuma]] ''μ<sub>0</sub>'' (<math>\mu_0 = 4 \pi \times 10^{-7}</math>). Mjerna je jedinica relativne magnetske permeabilnosti broj jedan (1): |
||
:<math>\mu_{r} = \frac{\mu}{\mu_{0}} </math> |
:<math>\mu_{r} = \frac{\mu}{\mu_{0}} </math> |
||
[[ |
[[Magnetska susceptibilnost]] se može iskazati pomoću relativne magnetske permeabilnosti: |
||
:<math>\chi_m = \mu_r - 1 \,</math> |
:<math>\chi_m = \mu_r - 1 \,</math> |
||
Redak 21: | Redak 21: | ||
{| class="wikitable sortable" |
{| class="wikitable sortable" |
||
|+ |
|+Magnetska susceptibilnost i permeabilnost za odabrane materijale |
||
|- |
|- |
||
! Materijal |
! Materijal |
||
Redak 253: | Redak 253: | ||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
*[http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/solids/ferro.html Relativna |
*[http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/solids/ferro.html Relativna magnetska permeabilnost] |
||
*[http://www.denichsoiltest.com Test permeabilnosti zemljišta] |
*[http://www.denichsoiltest.com Test permeabilnosti zemljišta] |
||
*[http://www.ee.surrey.ac.uk/Workshop/advice/coils/mu/ |
*[http://www.ee.surrey.ac.uk/Workshop/advice/coils/mu/ Magnetske osobine materijala] |
||
==Povezani članci== |
==Povezani članci== |
Inačica od 13. ožujka 2023. u 17:02
Magnetska permeabilnost je elektromagnetska osobina materijala koja pokazuje intenzitet magnetizacije tijela kada su ona izložena vanjskim magnetskom polju. Magnetska permeabilnost se označava grčkim slovom mi (μ). Pojam magnetska permeabilnost osmislio je Oliver Heaviside 1885. U jedinicama SI sustava, permeabilnost se izražava u Henrijima po metru (H/m), ili u Newtonima po Amperu na kvadrat (N/A2) ili Volt · sekunda na Amper · metar {Vs/Am}.
Magnetska permeabilnost vakuuma ili univerzalna magnetska konstanta (znak ) je prirodna konstanta magnetske permeabilnosti za vakuum, koja iznosi: = 4π · 10–7 H/m[1] ili = 12.566370614 · 10–7 N/A². Jednaka je recipročnoj vrijednosti umnoška dielektrične permitivnosti vakuuma ε0 i kvadrata brzine svjetlosti c u vakuumu: μ0 = 1/(ε0c2).[2]
Dielektrična permitivnost vakuuma, permitivnost vakuuma, dielektričnost vakuuma ili dielektrična konstanta vakuuma (znak ε0) je prirodna konstanta koja je jednaka recipročnoj vrijednosti umnoška magnetske permeabilnosti vakuuma μ0 i kvadrata brzine svjetlosti c u vakuumu: ε0 = 1/(μ0c2) = 8.854187817 · 10–12 F/m.[3]
Relativna magnetska permeabilnost
Relativna magnetska permeabilnost (znak μr) je fizikalna veličina koja opisuje magnetsku propusnost tvari u odnosu na magnetsku permeabilnost vakuuma; to je količnik magnetske permeabilnosti μ i magnetske permeabilnosti vakuuma μ0 (). Mjerna je jedinica relativne magnetske permeabilnosti broj jedan (1):
Magnetska susceptibilnost se može iskazati pomoću relativne magnetske permeabilnosti:
Relativna magnetska permeabilnost dijamagnetičnih tvari nešto je manja od 1, na primjer relativana je magnetska permeabilnost vode 0.999991, srebra 0.9999975, bakra 0.999994. Relativna magnetska permeabilnost paramagnetičnih tvari nešto je veća od 1, na primjer platine 1.000265, aluminija 1.0000082, zraka 1.00000037, a relativna magnetska permeabilnost feromagnetičnih tvari značajno je veća od 1, na primjer relativna je magnetska permeabilnost čistog željeza 5 000, a mi-metala (slitina od 77% nikla, 16% željeza, 5% bakra, 2% kroma ili molibdena) 50 000 do 80 000.[4]
Vrijednosti za neke materijale
Materijal | Susceptibilnost χm (volumetrijski SI) |
Permeabilnost μ [H/m] | Relativna permeabilnost μ/μ0 | Magnetsko polje | Frekvencija (max.) |
---|---|---|---|---|---|
Metglas | 1.26 · 100 | 1 000 000[5] | kod 0.5 T | 100 kHz | |
Željezo (99.95% čisto Fe normalizirano u H) | 2.5 · 10-1 | 200 000[6] | |||
Nanoperm | 1.0 · 10-1 | 80 000[7] | kod 0.5 T | 10 kHz | |
Mu-metal | 2.5 · 10-2 | 20 000[8] | kod 0.002 T | ||
Mu-metal | 6.3 · 10-2 | 50 000[9] | |||
Kobalt-željezo (trake visoke permeabilnosti) | 2.3 · 10-2 | 18 000[10] | |||
Permalloy | 8 000 | 1.0 · 10-2 | 8 000 | kod 0.002 T | |
Željezo (99.8% čisto) | 6.3 · 10-3 | 5 000 | |||
Električarski čelik | 5.0 · 10-3 | 4 000 | kod 0.002 T | ||
Feritični nehrđajući čelik (normaliziran) | 1.26 · 10-3 - 2.26 · 10-3 | 1 000 – 1 800[11] | |||
Martenzitni nehrđajući čelik (normaliziran) | 9.42 · 10-4 - 1.19 · 10-3 | 750 – 950 | |||
Ferit (manganski cink) | > 8.0 · 10-4 | 640 (ili više) | 100 kHz ~ 1 MHz | ||
Ferit (niklov cink) | 2.0 · 10-5 - 8.0 · 10-4 | 16 – 640 | 100 kHz ~ 1 MHz | ||
Ugljični čelik | 1.26 · 10-4 | 100 | kod 0.002 T | ||
Nikal | 1.26 · 10-4 - 7.54 · 10-4 | 100 – 600 | kod 0.002 T | ||
Martenzitni nehrđajući čelik (kaljen) | 5.0 · 10-5 - 1.2 · 10-4 | 40 – 95 | |||
Austenitni nehrđajući čelik | 1.26 · 10-6 - 8.8 · 10-6 | 1.003–7[12] | |||
Neodimijev magnet | 1.32 · 10-6 | 1.05[13] | |||
Platina | 1.25697 · 10-6 | 1.000265 | |||
Aluminij | 2.22 · 10-5[14] | 1.256665 · 10-6 | 1.000022 | ||
Drvo | 1.25663760 · 10-6 | 1.00000043 | |||
Zrak | 1.25663753 · 10-6 | 1.00000037[15] | |||
Beton (suhi) | 1[16] | ||||
Vakuum | 0 | 4π × 10−7 (μ0) | 1 (točno, po definiciji) | ||
Vodik | -2.2 · 10-9[14] | 1.2566371 · 10-6 | 1.0000000 | ||
Teflon | 1.2567 · 10-6[8] | 1.0000 | |||
Safir | -2.1 · 10-7 | 1.2566368 · 10-6 | 0.99999976 | ||
Bakar | -6.4 · 10-6 ili -9.2 · 10-6[14] | 1.256629 · 10-6 | 0.999994 | ||
Voda | -8.0 · 10-6 | 1.256627 · 10-6 | 0.999992 | ||
Bizmut | -1.66 · 10-4 | 1.25643 · 10-6 | 0.999834 | ||
Supravodič | −1 | 0 | 0 |
Izvori
- ↑ The NIST reference on fundamental physical constants
- ↑ magnetska permeabilnost vakuuma, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
- ↑ dielektrična permitivnost vakuuma, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
- ↑ relativna magnetska permeabilnost, [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
- ↑ "Metglas Magnetic Alloy 2714A", ''Metglas''. Metglas.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. veljače 2012. Pristupljeno 8. studenoga 2011.
- ↑ "Magnetic Properties of Ferromagnetic Materials", ''Iron''. C.R Nave Georgia State University. Pristupljeno 1. prosinca 2013.
- ↑ "Typical material properties of NANOPERM", ''Magnetec'' (PDF). Pristupljeno 8. studenoga 2011.
|url-status=dead
zahtijeva|archive-url=
(pomoć) - ↑ a b "Relative Permeability", ''Hyperphysics''. Hyperphysics.phy-astr.gsu.edu. Pristupljeno 8. studenoga 2011.
- ↑ Nickel Alloys-Stainless Steels, Nickel Copper Alloys, Nickel Chromium Alloys, Low Expansion Alloys. Nickel-alloys.net. Pristupljeno 8. studenoga 2011.
- ↑ "Soft Magnetic Cobalt-Iron Alloys", ''Vacuumschmeltze'' (PDF). www.vacuumschmeltze.com. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 23. svibnja 2016. Pristupljeno 3. kolovoza 2013.
- ↑ Carpenter Technology Corporation. 2013. Magnetic Properties of Stainless Steels. Carpenter Technology Corporation. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 26. studenoga 2014.
- ↑ British Stainless Steel Association. 2000. Magnetic Properties of Stainless Steel (PDF). Stainless Steel Advisory Service. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 23. ožujka 2016. Pristupljeno 26. studenoga 2014.
- ↑ Juha Pyrhönen, Tapani Jokinen, Valéria Hrabovcová. 2009. Design of Rotating Electrical Machines. John Wiley and Sons. str. 232. ISBN 0-470-69516-1CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ a b c Richard A. Clarke. Clarke, R. ''Magnetic properties of materials'', surrey.ac.uk. Ee.surrey.ac.uk. Pristupljeno 8. studenoga 2011.
- ↑ B. D. Cullity and C. D. Graham (2008), Introduction to Magnetic Materials, 2nd edition, 568 pp., p.16
- ↑ NDT.net. Determination of dielectric properties of insitu concrete at radar frequencies. Ndt.net. Pristupljeno 8. studenoga 2011.