Bugojno
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Srednjobosanska
Sjedište Bugojno
Načelnik
Površina 366 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

46.889 (1991.)
128/km²

Bugojno je grad i središte općine u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, na putu sa sjeveroistoka ka jugozapadu i Jadranskom moru.

Geografija

uredi
 
Pogled na Bugojno

Bugojno se nalazi u srednjoj Bosni, tačnije u Srednjobosanskom kantonu u području gornjeg toka rijeke Vrbas u dolini koja se zove Uskopaljska dolina između gradova Gornji i Donji Vakuf.

Bugojno se nalazi na nadmorskoj visini od oko 550 m, a okruženo je planinama Kalin (1530 m), Rudina (1385 m) i Stožer (1662 m). U kontinentalnom dijelu Bosne i Hercegovine vlada kontinentalna klima sa toplim ljetima, prijatnim proljećima i jesenima i hladnim zimama sa puno snijega. Sredozemna i kontinentalna klima susreću se u srednjoj Bosni i formiraju poseban ekosistem. Nad okolnim planinama vlada planinska klima.

Historija

uredi

Arheološka nalazišta u blizini grada pokazuju da je ovaj kraj naseljen od bronzanog i mlađeg gvozdenog doba. Na ovom području živelo je ilirsko pleme Sardeati, kao i Kelti. Rimljani su ovde osnovali svoj municipijum Ad Matrices.

Uskopaljska dolina je prvi put spomenuta 1244. godine u jednoj povelji kralja Ugarske Bele IV. Padom Bosne pod tursku vlast 1463. godine ovi krajevi su uključeni Klisaški sandžak. Nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, Bugojno je postalo sjedište kotara. Poslije Prvog svjetskog rata, Bugojno je postalo dio Kraljevine Jugoslavije.

Nakon Drugog svjetskog rata Bugojno je izraslo u centar regije. Bugojno je u socijalističkoj Jugoslaviji bilo poznato kao jedno od rezidencija Josipa Broza Tita, a kasnije se otkrilo da je tamo postojalo podzemno sklonište za rukovodstvo SFRJ u slučaju rata.

Za vrijeme rata u BiH, na području Bugojna su 1993. zabilježeni sukobi između pretežno bošnjačke Armije BiH i pretežno hrvatske milicije HVO. To se odrazilo na etničko čišćenje Hrvata iz tog kraja. Tek nakon završetka rata je došlo do povratka izbjeglica, pa Bugojno polako vraća svoj multietnički karakter. Nakon zaršetka rata opština Bugojno je pripala Federaciji Bosne i Hercegovine.

Istina je da su Bugojno 1993 god napale postrojbe HVO i Hrvatske vojske. U tom napadu su vojnicki poraženi. Prilikom povlačenja iz Bugojna učinili su urbicid tako što su do temelja uništili Titovu vilu a prethodno vrijedne stvari opljackali. U Čipuljicu zapalili pravoslavnu crkvu i veliki broj domačinstava.U Vrbanji su 93 učinili najveci zločin u Bugojnu za koji do 2020 nije niko odgovarao.

Naseljena mjesta

uredi

Alibegovići, Arnauti, Babići, Barbarići, Bašići, Bevrnjići, Bode, Brda, Bristovi, Brižina, Bugojno, Ceribašići, Ciglane, Crniče, Čipuljić, Čardaci, Čaušlije, Čavići, Ćurčića Lug, Donje Karadže, Donji Boganovci, Donjići, Drvetine, Gaj, Garačići, Glavice, Golo Brdo, Gorica, Gornji Boganovci, Goruša, Gračanica, Gredine, Grgići, Hadrovići, Hapstići, Harambašići, Hum, Humac, Ivica, Jagodići, Jaklić, Jazvenik, Kadirovina, Kandija, Karadže, Kopčić, Kordići, Koš, Kotezi, Kovačuša, Kula, Kutlići, Lenđerovina, Lug, Ljubnić, Maslići, Medini, Milanovići, Mlive, Mračaj, Novo Naselje, Nuhići, Odžak, Okoliće, Pavice, Pirići, Planinica, Podgaj, Podripci, Popovići, Poriče, Potočani, Prijaci, Ripići, Rostovo, Rosulje, Rovna, Sabljari, Seferovići, Servani, Skrte, Stojići, Stolac, Sultanovići, Šići, Šušljići, Trge, Udurlije, Vedro Polje, Vesela, Veselski Podovi (Veselski podovi), Vileši, Vrbanja, Vrbas naselje, Vrpeć (Vrpeč), Vučipolje, Zanesovići, Zlavast, Zlokuće i Ždralovići.

Stanovništvo

uredi

Uprava

uredi

Gospodarstvo

uredi

Slavni ljudi

uredi

Hasan Ajkunić, načelnik općine Bugojno

Dževad Mlaćo, političar i profesor

dr. Melika Mahmutbegović, političar

Kemal Balihodžić, novinar i publicista izdavač Monografije Bugojno

Vahid Duraković, režiser

Branko Mikulić-prijeratni političar u BiH i Jugoslaviji

Stjepan Domaćinović(Domačinović)-Kokan -prijeratni političar u BiH i sportski radnik;

Hrvoje Ištuk-prijeratni političar u BiH;

Božo Vuleta-prijeratni političar i privrednik u BiH;

Aleksandar Vučić-poznati političar porijeklo vodi iz sela Čipuljić u Bugojnu;

Ivica Strujić - Profesor, muzičar i slikar

Želimir "Željko" Bebek - poznati pjevač, kompozitor i član grupe"Bijelo Dugme"

Ermin Zec - nogometaš i reprezentativac BiH

Mehmed Alispahić - nogometaš i reprezentativac BiH

Tomislav Piplica - bivši nogometaš i reprezentativac BiH

Vlatko Glavaš - bivši nogometaš i reprezentativac BiH

Stjepan Tomas - bivši nogometaš i reprezentativac Hrvatske

Vlatko Marković - poznati bivši nogometaš i predsjednik HNS-a

Otmar Kreačić - "Kultura" - vojno lice i jedan od osnivača Fudbalskog Kluba Partizan iz Beograda

Nedeljko Bilkić - pjevač narodne muzike

Zenit Đozić - glumac

Jasmin Duraković

Reuf Karabeg- doktor

Muamer Jusufbašić - bivši rukometaš i skakač s mostova

Ranko Stojić - bivši nogometaš i reprezentativac SFRJ, fudbalski menadžer

Tone Vukadin - Profesor i sportski radnik

Stipe Pejak - nogometni trener

Asim Šahman - rukometaš i rukometni trener u Kataru

Igor Mišan - nogometaš

Spomenici i znamenitosti

uredi

Crkva Svetog Ante u Bugojnu, poznata je kao jedna od najvećih crkava u Bosni i Hercegovini. Ajvatovica je poznato dovište muslimana u Prušcu, jednom od najstarijih gradova u Europi za koji se veže legenda o Ajvaz-dedi. Stari Rimljani pišu o tom gradiću koji se nekad zvao "kastel bianco". U doba Tvrtka Kotromanića Prušac se zvao Biograd.

Obrazovanje

uredi

Kultura

uredi

Sport

uredi

Vanjske veze

uredi