Drago Ibler (Zagreb, 14. august 1894. - Novo Mesto, 12. septembar 1964.), hrvatski arhitekt, univerzitetski nastavnik i teoretičar arhitekture.

Drago Ibler
funkcionalizam
Biografske informacije
RođenjeZagreb, 14. august 1894.  Austro-Ugarska
SmrtNovo Mesto, 12. septembar 1964.  SFR Jugoslavija
Opus
Poljearhitektura
Znamenita djela
Drveni neboder, 1958 Zagreb
Influencija
Na
  • moderna arhitektura

Biografija

uredi

Ibler je studirao arhitekturu na Technische Hochschule u Dresdenu.[1] Nakon tog je otišao u Pariz 1921, i družio se sa arhitektima iz kruga oko Le Corbusiera i L'Esprit Nouveau, zatim je nastavio studije na Državnoj Umjetničkoj Akademiji (Staatliche Kunstakademie) u Berlinu (1922. - 1924), praksu je nastavio u birou njemačkog arhitekta Hansa Poelziga[1] koji je jako utjecao na njegov opus.[2]

 
Drveni neboder u Martićevoj Drage Iblera

Nakon razdoblja studija i usavršavanja Ibler se vraća u Zagreb i projektira zgradu Zavoda za osiguranje radnika (1923.), prvi projekt moderne funkcionalističke arhitekture u tadašnjem Zagrebu i Jugoslaviji.[1] Zatim sa zagrebačkim kolegama istomišljenicima ( Dragom Galićem, Mladenom Kauzlarićem, Stjepanom Planićem i drugima), između 1925. - 1935. radi na osnivanju takozvane Zagrebačke škole, neformalne grupe arhitekata, zastupnika modernističkog pravca u arhitekturi, koji su željeli radikalno prekinuti sa svim nepotrebnim tradicionalističkim ostavštinama (ukrasi, dekorativne fasade ). Njegov socijalni i društveni angažman, doveo ga je na čelo Grupe Zemlja[1], koju je uz umjetnike istomišljenike osnovao 1929. u Zagrebu. Ibler je bio i član međunarodnog arhitektonskog udruženja CIAM. U to vrijeme Ibler radi kao arhitekt na brojnim natječajima, ali slabo prolazi, radovi su mu u većini slučajeva odbijeni. Jedan dio odbijenica svakako se desio zbog konzervativne sredine, koja nije mogla prihvatiti nova modernistička (i puristička) shvaćanja arhitektonske ljepote, a dio toga išao je i zbog Iblerovog očiglednog lijevog političkog angažmana, koji se osobito vidio kroz javne istupe Grupe Zemlja. No Ibler nije bio bez prihoda, realizirao je projekte za brojne manje privatne vile u Zagrebu, Korčuli, nekoliko industrijskih objekata i Zgradu radničkog osiguranja u Skopju (1932.), u kojoj je prvi put primjenio neke nove ideje Le Corbusiera, između ostalog i njegove prozore u nizu.

Od 1926. Ibler radi kao profesor na Zagrebačkoj Akademiji likovne umjetnosti, na tek osnovanom Odjelu Ahitekture[1], koji djeluje do ratne 1941. Surađivao je u Pečatu (1939–1940). Nakon toga Ibler radi na Ženevskom univerzitetu kao predavač arhitekture. Nakon svršetka rata vraća se u Zagreb, i ponovno predaje na Akademiji (Odjel Arhitekture). Iza rata ublažio je svoja radikalna i puristička shvaćanja o čistoći moderne arhitekture, tako da njegovi poratni projekti imaju i čisto dekorativne ili skulpturalne dodatke, bez obzira na funkciju. Puno radi, ali mnogo toga ostaje samo na papiru poput Projekta za beogradsku Operu (1948.), Zgradu jugoslavenske ambasade u Moskvi (1959.), Titove zagrebačke rezidencije ( 1961. - 4.). No pored tih nerealiziranih, ostaje dosta ostvarenih Iblerovih projekata stambenih zgrada po Zagrebu; u Martićevoj, Smičiklasovoj i Vlaškoj ulici. Od svih tih objekata njegov Drveni neboder (1958.) iz Martićeve, ostat će valjda Iblerov trajni zaštitni znak u njegovu rodnom gradu.

  • Drago Ibler poginuo je u saobraćajnoj nesreći 1964., kod Novog Mesta.
  • Iblerer je autor programskog manifesta Grupe Zemlja (1929.)
    Treba živjeti životom svoga doba i treba stvarati u duhu svoga doba. Suvremeni život prožet je socijalnim idejama i pitanjima kolektiva, a umjetnik ne može stajati izvan kolektiva, jer su umjetnost i život jedno.[3]

Značajna ostvarenja

uredi
  • Zgrada Zavoda za osiguranje radnika u Zagrebu (1923.)
  • Zgrada radničkog osiguranja u Mostaru (1930., danas Dom zdravlja)
  • Kuća Wellisch u Zagreb (1930.)
  • Zgrada Zavoda za osiguranje radnika u Skopju (1932.)
  • Drveni neboder, Martićeva, Zagreb (1958.)

Izvori

uredi
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 IBLER, Drago, Hrvatski biografski leksikon (pristupljeno 5. 03. 2011.)
  2. Damjanovic, Dragan. „Expressionism in Croatian Architecture of the Interwar Period, Architectura-Zeitschrift für Geschichte der Baukunst, 44 (2015), 1 (2014); 61-86” (en). Architectura-Zeitschrift für Geschichte der Baukunst, 44 (2015), 1 (2014); 61-86. Pristupljeno 2019-04-01. 
  3. Zidić, Igor, Kovačević, Edo i suradnici: Kritička retrospektiva Zemlja, 6 Zagrebački salon, Zagreb, 1971. (Katalog Izložbe)

Vanjske veze

uredi