Fahverk – razlika između verzija
m (GR) File renamed: File:Rothenburg1a.JPG → File:Rothenburg Kobolzeller Steige.jpg Criterion 2 (meaningless or ambiguous name) |
m uklanjam zastarelu oznaku center |
||
Red 5: | Red 5: | ||
| opis_slike = Pogled na [[kuća|kuće]] u [[Bavarska|bavarskom]] [[Rothenburg ob der Tauber|Rothenburgu]] |
| opis_slike = Pogled na [[kuća|kuće]] u [[Bavarska|bavarskom]] [[Rothenburg ob der Tauber|Rothenburgu]] |
||
}} |
}} |
||
'''Fahverk''' (od [[njemački|njemačkog]] ''Fachwerk'') ili '''[[Skelet]]na gradnja''' je način [[gradnje]] u kojoj su vanjski i unutarnji [[zid]]ovi izrađeni od [[drvo (materijal)|drvenih]] okvira, a prostor između tih [[konstrukcija|konstrukcijskih]] elemenata ispunjava se kojekakvim [[materijal]]ima, od [[cigla|cigle]], [[Malter|žbuke]] do pletera sa [[Ilovača|ilovačom]]. |
'''Fahverk''' (od [[njemački|njemačkog]] ''Fachwerk'') ili '''[[Skelet]]na gradnja''' je način [[gradnje]] u kojoj su vanjski i unutarnji [[zid]]ovi izrađeni od [[drvo (materijal)|drvenih]] okvira, a prostor između tih [[konstrukcija|konstrukcijskih]] elemenata ispunjava se kojekakvim [[materijal]]ima, od [[cigla|cigle]], [[Malter|žbuke]] do pletera sa [[Ilovača|ilovačom]].<ref name=brit/> |
||
==Karakteristike== |
==Karakteristike== |
||
Bit tog sistema je u tom što vertikalno postavljeni trupci, ojačani [[Pravougaonik# |
Bit tog sistema je u tom što vertikalno postavljeni trupci, ojačani [[Pravougaonik#Dijagonala pravougaonika|dijagonalnim]] gredama nose teret [[krov]]a, a [[zid]]ovi ne nose ništa, odnosno nemaju nikakvu [[konstrukcija|konstrukcionu]] funkciju.<ref name=nem>{{cite web |
||
| url =https://es.scribd.com/document/323488882/Uvod-u-Srednjovjekovnu-Arheologiju |
| url =https://es.scribd.com/document/323488882/Uvod-u-Srednjovjekovnu-Arheologiju |
||
| title =Uvod u Srednjovjekovnu Arheologiju |
| title =Uvod u Srednjovjekovnu Arheologiju |
||
| accessdate = 29. 11. 2016 |
| accessdate = 29. 11. 2016 |
||
| language=srpskohrvatski |
| language=srpskohrvatski |
||
| publisher=Filozofski fakultet u Zagrebu}}</ref> |
| publisher=Filozofski fakultet u Zagrebu}}</ref> |
||
Tradicionalno takve [[kuća|kuće]] radile su se od [[hrast]]ovih greda spojenih perom i utorima, ili drvenim [[klin]]ovima; taj skelet se često ojačavao na [[Ugao|kutevima]] dodatnim gredama. Tim sistemom gradile su se kuće od prizemnica do onih koje imaju po šest, sedam [[kat]]ova u pretrpanim [[grad]]ovima. Taj sistem gradnje u nešto modificiranijoj verziji koristio se i tokom [[20. vijek]]a.<ref name=brit/> |
Tradicionalno takve [[kuća|kuće]] radile su se od [[hrast]]ovih greda spojenih perom i utorima, ili drvenim [[klin]]ovima; taj skelet se često ojačavao na [[Ugao|kutevima]] dodatnim gredama. Tim sistemom gradile su se kuće od prizemnica do onih koje imaju po šest, sedam [[kat]]ova u pretrpanim [[grad]]ovima. Taj sistem gradnje u nešto modificiranijoj verziji koristio se i tokom [[20. vijek]]a.<ref name=brit/> |
||
[[datoteka:L-Fachwerkwand.png|thumb|260px|left| |
[[datoteka:L-Fachwerkwand.png|thumb|260px|left|[[Ilustracija]] gradnje iz [[knjiga|knjige]] Lexikon der gesamten Technik (1904)]] |
||
Taj sistem gradnje uobičajen u [[Kina|Kini]] i [[Japan]]u, koristio se je i po cijeloj [[sjever]]noj [[Evropa|Evropi]], naročito u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Francuska|Francuskoj]], sve do [[17. vijek]]a. U [[Engleska|Engleskoj]] je bio popularan u krajevima koji nisu imali [[kamen]] kao [[građevinski materijal]], a to su bile [[jug|južne]] [[Engleski County|grofovije]] i [[Zapadni Midlands]], naročito od oko [[1450.]] do [[1650]].<ref name=brit/> |
Taj sistem gradnje uobičajen u [[Kina|Kini]] i [[Japan]]u, koristio se je i po cijeloj [[sjever]]noj [[Evropa|Evropi]], naročito u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Francuska|Francuskoj]], sve do [[17. vijek]]a. U [[Engleska|Engleskoj]] je bio popularan u krajevima koji nisu imali [[kamen]] kao [[građevinski materijal]], a to su bile [[jug|južne]] [[Engleski County|grofovije]] i [[Zapadni Midlands]], naročito od oko [[1450.]] do [[1650]].<ref name=brit/> |
||
Aktualna verzija na datum 20 august 2023 u 16:58
Fahverk Fachwerk | |
---|---|
Fahverk (od njemačkog Fachwerk) ili Skeletna gradnja je način gradnje u kojoj su vanjski i unutarnji zidovi izrađeni od drvenih okvira, a prostor između tih konstrukcijskih elemenata ispunjava se kojekakvim materijalima, od cigle, žbuke do pletera sa ilovačom.[1]
Bit tog sistema je u tom što vertikalno postavljeni trupci, ojačani dijagonalnim gredama nose teret krova, a zidovi ne nose ništa, odnosno nemaju nikakvu konstrukcionu funkciju.[2]
Tradicionalno takve kuće radile su se od hrastovih greda spojenih perom i utorima, ili drvenim klinovima; taj skelet se često ojačavao na kutevima dodatnim gredama. Tim sistemom gradile su se kuće od prizemnica do onih koje imaju po šest, sedam katova u pretrpanim gradovima. Taj sistem gradnje u nešto modificiranijoj verziji koristio se i tokom 20. vijeka.[1]
Taj sistem gradnje uobičajen u Kini i Japanu, koristio se je i po cijeloj sjevernoj Evropi, naročito u Njemačkoj i Francuskoj, sve do 17. vijeka. U Engleskoj je bio popularan u krajevima koji nisu imali kamen kao građevinski materijal, a to su bile južne grofovije i Zapadni Midlands, naročito od oko 1450. do 1650.[1]
Brojne stambene zgrade građene takvim sistemom, imaju karakterističan puno uži drugi kat, a to je zbog same konstrukcije.[1]
Skeletne konstrukcije su se tokom 13. i 14. vijeka često bogato dekorirale. Vanjski zidovi prizemlja su oslikavani svetačkim slikama, dok su drvene grede ukrašavane nježnim ornamentima. Nešto kasnije razvila se moda u Francuskoj da se naglašavaju vertikalni elementi, dok su se u Engleskoj naglašavali horizontalni elementi konstrukcije.[1]
Tokom 15. i 16. vijeka, dekorativni kontrast između tamnog drveta i lakših zapuna koristio se do krajnjosti. Brojni drveni dijelovi dodavani su samo radi efekta, iako nisu imali nikakvu konstrukcionu funkciju.[1]
Britanski kolonisti po Americi počeli su koristiti za ispunu zidova horizontalno nanizane drvene letve, pa skeletna konstrukcija više nije bila vidljiva. Za razliku od njih francuski i njemački kolonisti gradili su i nadalje kuće koje su bile vjerne kopije evropskih modela.[1]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 „Half-timber work” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 29. 11. 2016.
- ↑ „Uvod u Srednjovjekovnu Arheologiju” (srpskohrvatski). Filozofski fakultet u Zagrebu. Pristupljeno 29. 11. 2016.
- Half-timber work (en)