Kouros – razlika između verzija
m robot Uklanja: zh:Kuraos |
Much higher res... |
||
(Nije prikazano 10 međuverzija 7 korisnika) | |||
Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:thebeskouros.jpg|thumb|right|200px|Glava kurosa (Arheološki muzej u Atini)]] |
[[Datoteka:thebeskouros.jpg|thumb|right|200px|Glava kurosa (Arheološki muzej u Atini)]] |
||
'''Kuros''' ({{jez-grč|κοῦρος}}, mladić) je tip statue mladića karakterističan za [[Arhajski period u umetnosti|arhajski]] period [[Stara Grčka|grčke]] skulpture ([[650. pne.|650]]. godina p.n.e — [[500. pne.|500]]. godina |
'''Kuros''' ({{jez-grč|κοῦρος}}, mladić) je tip statue mladića karakterističan za [[Arhajski period u umetnosti|arhajski]] period [[Stara Grčka|grčke]] skulpture ([[650. pne.|650]]. godina p.n.e — [[500. pne.|500]]. godina pne.). Prvi kurosi su izrađivani od drveta i nisu se očuvali do danas. Od sedmog veka pne. Grci su ih vajali u kamenu alatkama od gvožđa. Kurosi od [[mermer]]a su izrađivani na ostrvima [[Paros]] i [[Samos]]. |
||
Ovaj termin se od kraja [[19. vek]]a koristi da opiše skulpturu nagog čoveka. Tada se smatralo da sve ove statue predstavljaju boga [[Apolon]]a. |
Ovaj termin se od kraja [[19. vek]]a koristi da opiše skulpturu nagog čoveka. Tada se smatralo da sve ove statue predstavljaju boga [[Apolon]]a. |
||
Red 10: | Red 10: | ||
Kurosi su uvek nagi i predstavljaju mladića adolescenta. Izrazi njihovih lica ukazuju na kulturne uticaje sa [[Krit]]a: kose su im često upletene na način popularan u [[Minojska civilizacija|Minojskoj civilizaciji]], dok su im oči rađene u egipatskom maniru koji je kopija kritskog uzora. Kasniji primerci kurosa su predstavljeni u opuštenijim pozama. |
Kurosi su uvek nagi i predstavljaju mladića adolescenta. Izrazi njihovih lica ukazuju na kulturne uticaje sa [[Krit]]a: kose su im često upletene na način popularan u [[Minojska civilizacija|Minojskoj civilizaciji]], dok su im oči rađene u egipatskom maniru koji je kopija kritskog uzora. Kasniji primerci kurosa su predstavljeni u opuštenijim pozama. |
||
U prvo vreme verovalo se da kurosi imaju magičnu moć. Postoje dokazi iz sedmog veka |
U prvo vreme verovalo se da kurosi imaju magičnu moć. Postoje dokazi iz sedmog veka pne. koji potvrđuju da su kurosi imali ulogu poklona hramovima ili spomenika na grboljima. O njihovoj funkciji obično je svedočio natpis na [[pijedestal]]u. Izradu kurosa su mogli da plate samo vrlo bogati [[aristokratija|aristoktare]]. |
||
Smatra se da kurosi nikada nisu imali funkciju predstavljanja realne osobe ([[portret]]a). |
Smatra se da kurosi nikada nisu imali funkciju predstavljanja realne osobe ([[portret]]a). |
||
U šestom veku |
U šestom veku pne. kurosi su vajani u mermeru i u ogromnim dimenzijama, tri do četiri puta većim od prirodnih. Najveći očuvani kurosi su podignuti na Samosu za vreme tiranina [[Polikrat]]a. Visoki su 5 metara. |
||
Posle šestog veka |
Posle šestog veka pne. skulpture kurosa su počele da izlaze iz mode, a zamenile su ih realističnije predstave ljudi. Ovo vreme je obeležio i prelazak društva iz aristokratskog na demokratsko uređenje. |
||
== Galerija == |
== Galerija == |
||
<gallery> |
<gallery> |
||
Datoteka:003MA Equestrian Kouros.jpg|''Kouros konjanik'', Muzej Akropole, [[Atena]]. |
|||
Datoteka:0006MAN-Kouros2.jpg|''Kouros Anavisos'' iz oko 539. pne., Arheološki muzej, Atena. |
|||
Datoteka:NAMA 16 Kouros Apollo Ptoos 2.JPG|Bočni pogled na arhajsku frizuru Kourosa Apolona, Arheološki muzej, Atena. |
|||
Datoteka:007MA Moscophoros.jpg|''Moskoforos ili Nosač teleta'', kouros iz oko 570. pne., Muzej Akropole, Atena. |
|||
Datoteka:Thebeskouros.jpg|Kouros u Arheološkom muzeju u [[Delfi]]ma. |
|||
Datoteka:Münchner Kouros Glyptothek Munich 169.jpg|''Minhenski Kouros''. |
|||
Datoteka:Apollo of Tenea Glyptothek Munich 168.jpg|''Kouros iz Tenea''. |
|||
Datoteka:Ephebe (5th cent. B.C.) - Museo Archeologico Regionale - Agrigento - Italy 2015.JPG|''Efeb iz Agrigenta'', oko 5. st. pne., [[Agrigento]], [[Sicilija]]. |
|||
</gallery> |
</gallery> |
||
{{Commonscat|Kouroi}} |
|||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Skulptura]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Starogrčka umjetnost]] |
||
[[ca:Koúros]] |
|||
[[de:Kouros]] |
|||
[[en:Kouros]] |
|||
[[es:Kurós]] |
|||
[[fi:Kuros]] |
|||
[[fr:Kouros]] |
|||
[[he:קורוס]] |
|||
[[hr:Kouros]] |
|||
[[hu:Kurosz]] |
|||
[[it:Kouroi]] |
|||
[[lt:Kūras]] |
|||
[[nl:Kouros]] |
|||
[[no:Kouros]] |
|||
[[pl:Kuros]] |
|||
[[pt:Kouros]] |
|||
[[ru:Курос]] |
|||
[[sr:Курос]] |
|||
[[sv:Kouros]] |
Aktualna verzija na datum 26 februar 2015 u 23:03
Kuros (grč. κοῦρος, mladić) je tip statue mladića karakterističan za arhajski period grčke skulpture (650. godina p.n.e — 500. godina pne.). Prvi kurosi su izrađivani od drveta i nisu se očuvali do danas. Od sedmog veka pne. Grci su ih vajali u kamenu alatkama od gvožđa. Kurosi od mermera su izrađivani na ostrvima Paros i Samos.
Ovaj termin se od kraja 19. veka koristi da opiše skulpturu nagog čoveka. Tada se smatralo da sve ove statue predstavljaju boga Apolona.
Skulpture kurosa su se pojavile u grčkoj umetnosti pod uticajem drevnog Egipta. To se vidi iz njihovih ukočenih poza koje podsećaju na skulpture egipatskih kraljeva. Grci su videli te statue u Egiptu gde su odlazili radi trgovine. Kurosi uvek zakoračuju desnpm nogom, leva je ležerno u pozadini, dok su ruke u stavu kao da nešto nude.
Kurosi su uvek nagi i predstavljaju mladića adolescenta. Izrazi njihovih lica ukazuju na kulturne uticaje sa Krita: kose su im često upletene na način popularan u Minojskoj civilizaciji, dok su im oči rađene u egipatskom maniru koji je kopija kritskog uzora. Kasniji primerci kurosa su predstavljeni u opuštenijim pozama.
U prvo vreme verovalo se da kurosi imaju magičnu moć. Postoje dokazi iz sedmog veka pne. koji potvrđuju da su kurosi imali ulogu poklona hramovima ili spomenika na grboljima. O njihovoj funkciji obično je svedočio natpis na pijedestalu. Izradu kurosa su mogli da plate samo vrlo bogati aristoktare.
Smatra se da kurosi nikada nisu imali funkciju predstavljanja realne osobe (portreta).
U šestom veku pne. kurosi su vajani u mermeru i u ogromnim dimenzijama, tri do četiri puta većim od prirodnih. Najveći očuvani kurosi su podignuti na Samosu za vreme tiranina Polikrata. Visoki su 5 metara.
Posle šestog veka pne. skulpture kurosa su počele da izlaze iz mode, a zamenile su ih realističnije predstave ljudi. Ovo vreme je obeležio i prelazak društva iz aristokratskog na demokratsko uređenje.
-
Kouros konjanik, Muzej Akropole, Atena.
-
Kouros Anavisos iz oko 539. pne., Arheološki muzej, Atena.
-
Bočni pogled na arhajsku frizuru Kourosa Apolona, Arheološki muzej, Atena.
-
Moskoforos ili Nosač teleta, kouros iz oko 570. pne., Muzej Akropole, Atena.
-
Kouros u Arheološkom muzeju u Delfima.
-
Minhenski Kouros.
-
Kouros iz Tenea.