Iranske pokrajine – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.2
 
(Nisu prikazane 33 međuverzije 20 korisnika)
Red 1: Red 1:
'''Iranske pokrajine''' ili '''ostani''' ([[Perzijski jezik|perz.]] استان; ''ostān'', [[Množina|množ.]] استان‌ها; ''ostānhā'') su prvi stupanj državnih administrativnih podjela u [[Iran]]u. Svakom od njih upravlja namjesnik ([[Perzijski jezik|perz.]] ''ostāndār'') iz sjedišta koji je najčešće najveći [[Popis gradova u Iranu|grad]] pokrajine ([[Perzijski jezik|perz.]] ''markaz''). Čitavo područje Irana podijeljeno je na ukupno 31 pokrajinu (ili ''ostan'').
'''[[Iran]]''' se sastoji od 30 '''[[provincija]]''':

{| border="0" cellpadding="5" cellspacing="0" align="center"
== Administrativna historija ==
|

# [[Provincija Teheran|Teheran]]
=== Starovjekovna administracija ===
# [[Provincija Kom|Kom]]
{{glavni|Satrapija}}
# [[Provincija Markazi|Markazi]]
=== Srednjovjekovna administracija ===
# [[Provincija Gazvin|Gazvin]]
{{glavni|Atabeg}}
# [[Provincija Gilan|Gilan]]
=== Novovjekovna administracija ===
# [[Provincija Ardabil|Ardabil]]
[[Datoteka:Persia 1814.jpg|mini|desno|250px|Upravna podjela [[Iran]]a (ili ''[[Terminologija Irana i Perzije|Perzije]]'') iz [[1814.]] godine]]
# [[Provincija Zandžan|Zandžan]]
Prema [[Encyclopædia Britannica|Encyclopædia Britannici]], [[Iran]] se [[1908.]] godine pod [[Kadžarska Monarhija|kadžarskom dinastijom]] sastojao od 34 upravne jedinice podijeljene na 26 [[pokrajina]] i osam [[Popis zavisnih teritorija|zavisnih teritorija]]:
# [[Provincija Istočni Azerbejdžan|Istočni Azerbejdžan]]

# [[Provincija Zapadni Azerbejdžan|Zapadni Azerbejdžan]]
{|
# [[Provincija Kurdistan (Iran)|Kurdistan]]
|- bgcolor="#dddddd"
# [[Provincija Hamadan|Hamadan]]
!colspan=6|<big>Iranska upravna podjela 1908. g. [[Datoteka:State Flag of Iran (1924).svg|25px]]
# [[Provincija Kermanšah|Kermanšah]]

# [[Provincija Ilam|Ilam]]
|- bgcolor="#dddddd"
# [[Provincija Lorestan|Lorestan]]
!colspan=4|Pokrajina
# [[Kuzistan]]
!colspan=2|Zavisni teritoriji
||

<ol start=16>
|- bgcolor="#eeeeee"
<li>[[Čahar Mahal i Baktijari]]
!width=15px|1
<li>[[Kohkilujeh i Bujer Ahmad]]
|width=200px|Arabistan i Bahtijari
<li>[[Provincija Bušer|Bušer]]
!width=15px|14
<li>[[Provincija Fars|Fars]]
|width=200px|Kamsa
<li>[[Provincija Hormozgan|Hormozgan]]
!width=15px|1
<li>[[Sistan i Baludžistan]]
|width=200px|Asadabad
<li>[[Provincija Kerman|Kerman]]
|-
<li>[[Provincija Jazd|Jazd]]

<li>[[Provincija Isfahan|Isfahan]]
|- bgcolor="#eeeeee"
<li>[[Provincija Semnan|Semnan]]
!2
<li>[[Provincija Mazandaran|Mazandaran]]
|Astarabad i Gorgan
<li>[[Provincija Golestan|Golestan]]
!15
<li>[[Severni Korasan]]
|Har
<li>[[Razavi Korasan]]
!2
<li>[[Južni Korasan]]
|Damavand
||[[Datoteka:IranNumbered.png|350px|Mapa sa brojevima za svaku provinciju]]

|- bgcolor="#eeeeee"
!3
|Azarbajdžan
!16
|Horasan
!3
|Firuzkuh

|- bgcolor="#eeeeee"
!4
|Fars
!17
|Kom
!4
|Džozihikan

|- bgcolor="#eeeeee"
!5
|Giro
!18
|Kurdistan
!5
|Kangavir

|- bgcolor="#eeeeee"
!6
|Gilan i Tališ
!19
|Luristan i Burudžird
!6
|Natanz

|- bgcolor="#eeeeee"
!7
|Hamadan
!20
|Mazandaran
!7
|Tarum Ulija

|- bgcolor="#eeeeee"
!8
|Irak, Gulpajgan i Hunsar
!21
|Nihavand, Malajir i Kamira
!8
|Harakan

|- bgcolor="#eeeeee"
!9
|Isfahan
!22
|Sava

|- bgcolor="#eeeeee"
!10
|Kašan
!23
|Samnan i Damgan

|- bgcolor="#eeeeee"
!11
|Kazvin
!24
|Šahrud i Bostam

|- bgcolor="#eeeeee"
!12
|Kerman i Balučistan
!25
|Teheran

|- bgcolor="#eeeeee"
!13
|Kermanšah
!26
|Zirind i Bagdadi Šahsivinz

|}
|}
Provincije se administriraju iz lokalnog centra, obično najvećeg grada. Upravnik provincije je guverner, kojeg postavlja Ministarstvo unutrašnjih poslova, a odobrava vlada.


U prvoj polovici [[20. vijek]]a pod dinastijom [[Pahlavi (dinastija)|Pahlavi]] zemlja se sastojala od 12 pokrajina:
Do [[2004]]. Iran je imao 28 provincija. Nakon donešenog zakona, provincija Korasan je podeljena u tri nove: [[Provincija Severni Korasan|Severni Korasan]], [[Provincija Razavi Korasan|Razavi Korasan]] i [[Provincija Južni Korasan|Južni Korasan]].

{|
|- bgcolor="#dddddd"
!width=15px|Br.
!width=200px|Iranske pokrajine 1940-ih [[Datoteka:State flag of Iran 1964-1980.svg|25px]]
|-

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''1'''
|Ardalan

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''2'''
|Azarbajdžan

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''3'''
|Balučistan

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''4'''
|Fars

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''5'''
|Gilan

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''6'''
|Perzijski Irak

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''7'''
|Horasan

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''8'''
|Huzestan

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''9'''
|Kerman

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''10'''
|Laristan

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''11'''
|Luristan

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''12'''
|Mazandaran
|}

Godine [[1950.]] njihov broj smanjen je na deset pokrajina:

{|
|- bgcolor="#dddddd"
!width=15px|Br.
!width=200px|Iranske pokrajine 1950. g. [[Datoteka:State flag of Iran 1964-1980.svg|25px]]
|-

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''1'''
|Gilan

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''2'''
|Mazandaran

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''3'''
|Istočni Azerbajdžan

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''4'''
|Zapadni Azarbajdžan

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''5'''
|Kermanšah

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''6'''
|Huzestan

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''7'''
|Fars

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''8'''
|Kerman

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''9'''
|Horasan

|- bgcolor="#eeeeee"
|align=center|'''10'''
|Isfahan
|}

Od [[1950.]] godine broj se pokrajina povećavao razdvojbama postojećih i od [[2010.]] godine [[Iran]] se sastojao od ukupno 31 pokrajine.

== Današnja administrativna struktura ==

{| class="wikitable" align="center"
|-
! Iranske pokrajine {{flagicon|Iran}}
|-
|{{Image label begin|image=Blank-Map-Iran-With-Water-Bodies.PNG|width={{{width|450}}}|float={{{float|none}}}}}

{{Image label small|x=0.300|y=0.260|scale={{{width|450}}}|text=[[Alborška pokrajina|Alborz]]}}
{{Image label small|x=0.176|y=0.102|scale={{{width|450}}}|text=[[Ardabilska pokrajina|Ardabil]]}}
{{Image label small|x=0.327|y=0.704|scale={{{width|450}}}|text=[[Bušeherska pokrajina|Bušeher]]}}
{{Image label small|x=0.251|y=0.487|scale={{{width|450}}}|text=<center>[[Čahar-Mahal i Bahtijari|Čahar-Mahal<br />i Bahtijari]]</center>}}
{{Image label small|x=0.364|y=0.418|scale={{{width|450}}}|text=[[Isfahanska pokrajina|Isfahan]]}}
{{Image label small|x=0.422|y=0.658|scale={{{width|450}}}|text=[[Fars]]}}
{{Image label small|x=0.242|y=0.180|scale={{{width|450}}}|text=[[Gilan]]}}
{{Image label small|x=0.484|y=0.200|scale={{{width|450}}}|text=[[Golestan]]}}
{{Image label small|x=0.176|y=0.311|scale={{{width|450}}}|text=[[Hamadanska pokrajina|Hamadan]]}}
{{Image label small|x=0.556|y=0.780|scale={{{width|450}}}|text=[[Hormuzgan]]}}
{{Image label small|x=0.107|y=0.427|scale={{{width|450}}}|text=[[Ilamska pokrajina|Ilam]]}}
{{Image label small|x=0.620|y=0.620|scale={{{width|450}}}|text=[[Kermanska pokrajina|Kerman]]}}
{{Image label small|x=0.025|y=0.342|scale={{{width|450}}}|text=[[Kermanšaška pokrajina|Kermanšah]]}}
{{Image label small|x=0.173|y=0.538|scale={{{width|450}}}|text=[[Huzestan]]}}
{{Image label small|x=0.242|y=0.569|scale={{{width|450}}}|text=<center>[[Kuhgiluje i Bojer-Ahmad|Kuhgiluje i<br />Bojer-Ahmad]]</center>}}
{{Image label small|x=0.100|y=0.271|scale={{{width|450}}}|text=[[Kurdistanska pokrajina|Kurdistan]]}}
{{Image label small|x=0.169|y=0.413|scale={{{width|450}}}|text=[[Luristan]]}}
{{Image label small|x=0.244|y=0.382|scale={{{width|450}}}|text=[[Markazi]]}}
{{Image label small|x=0.360|y=0.238|scale={{{width|450}}}|text=[[Mazandaran]]}}
{{Image label small|x=0.241|y=0.240|scale={{{width|450}}}|text=[[Kazvinska pokrajina|Kazvin]]}}
{{Image label small|x=0.324|y=0.338|scale={{{width|450}}}|text=[[Komska pokrajina|Kom]]}}
{{Image label small|x=0.689|y=0.260|scale={{{width|450}}}|text=<center>[[Razavi Horasan|Razavi<br />Horasan]]</center>}}
{{Image label small|x=0.480|y=0.296|scale={{{width|450}}}|text=[[Semnanska pokrajina|Semnan]]}}
{{Image label small|x=0.802|y=0.740|scale={{{width|450}}}|text=<center>[[Sistan i Balučistan|Sistan i<br />Balučistan]]</center>}}
{{Image label small|x=0.349|y=0.284|scale={{{width|450}}}|text=[[Teheranska pokrajina|Teheran]]}}
{{Image label small|x=0.513|y=0.489|scale={{{width|450}}}|text=[[Jazdska pokrajina|Jazd]]}}
{{Image label small|x=0.180|y=0.210|scale={{{width|450}}}|text=[[Zandžanska pokrajina|Zandžan]]}}
{{Image label small|x=0.600|y=0.164|scale={{{width|450}}}|text=<center>[[Sjeverni Horasan|Sjeverni<br />Horasan]]</center>}}
{{Image label small|x=0.711|y=0.451|scale={{{width|450}}}|text=<center>[[Južni Horasan|Južni<br />Horasan]]</center>}}
{{Image label small|x=0.038|y=0.184|scale={{{width|450}}}|text=<center>[[Zapadni Azarbajdžan|Zapadni<br />Azarbajdžan]]</center>}}
{{Image label small|x=0.087|y=0.122|scale={{{width|450}}}|text=<center>[[Istočni Azarbajdžan|Istočni<br />Azarbajdžan]]</center>}}

{{Image label small|x=0.300|y=0.100|scale={{{width|450}}}|text=[[Kaspijsko jezero|<b style="color: #48A3B5">Kaspijsko jezero</b>]]}}
{{Image label small|x=0.325|y=0.850|scale={{{width|450}}}|text=[[Perzijski zaljev|<b style="color: #48A3B5">Perzijski zaljev</b>]]}}
{{Image label small|x=0.8|y=0.1|scale={{{width|450}}}|text=[[Turkmenistan|<i style="color: #48A3B5">Turkmenistan</i>]]}}
{{Image label small|x=0.87|y=0.4|scale={{{width|450}}}|text=[[Afganistan|<i style="color: #48A3B5">Afganistan</i>]]}}
{{Image label small|x=0.90|y=0.66|scale={{{width|450}}}|text=[[Pakistan|<i style="color: #48A3B5">Pakistan</i>]]}}
{{Image label small|x=0.15|y=0.02|scale={{{width|450}}}|text=[[Azerbajdžan|<i style="color: #48A3B5">Azerbajdžan</i>]]}}
{{Image label small|x=0.04|y=0.02|scale={{{width|450}}}|text=[[Armenija|<i style="color: #48A3B5">Armenija</i>]]}}
{{Image label small|x=0.01|y=0.05|scale={{{width|450}}}|text=[[Turska|<i style="color: #48A3B5">T<br />u<br />r<br />s<br />k<br />a</i>]]}}
{{Image label small|x=0.05|y=0.5|scale={{{width|450}}}|text=[[Irak|<i style="color: #48A3B5">Irak</i>]]}}
{{Image label small|x=0.1|y=0.66|scale={{{width|450}}}|text=[[Kuvajt|<i style="color: #48A3B5">Kuvajt</i>]]}}
{{Image label small|x=0.05|y=0.8|scale={{{width|450}}}|text=[[Saudijska Arabija|<i style="color: #48A3B5">Saudijska Arabija</i>]]}}

{{Image label end}}
|}

== Popis pokrajina ==

{| class="wikitable sortable"
|+
|-bgcolor=#ACE1AF
!Pokrajina
!Glavni grad
!Površina
!Stanovništvo
![[Gustoća stanovništva|Gustoća]]<br />(st./km²)
!Broj [[Iranski okruzi|okruga]]
!class="unsortable"|Bilješke
!class="unsortable"|Zemljovid
|-
| [[Alborška pokrajina]]|| [[Karadž]] ||align="right"| 5833 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 2,289.375 ||align="right"| 392,5<br />st./km² ||align="center"| 4 ||<small>Do 23. lipnja 2010. Alborška pokrajina bila je dijelom<br />Teheranske pokrajine.</small>||[[Datoteka:IranAlborz.png|80px]]
|-
| [[Ardabilska pokrajina]]|| [[Ardabil]] ||align="right"| 17.953 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 1,228.000 ||align="right"| 68,4<br />st./km² ||align="center"| 9 ||<small>Do 1993. godine Ardabilska pokrajina bila je dijelom pokrajine<br />Istočni Azarbajdžan.</small>||[[Datoteka:IranArdabil.png|80px]]
|-
| [[Bušeherska pokrajina]]|| [[Bušeher]] ||align="right"| 27.653 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 886.267 ||align="right"| 32<br />st./km² ||align="center"| 9 ||<small>Bušeherska pokrajina prvotno je bila dijelom pokrajine Fars koja se<br />do 1977. godine zvala ''Halidž Fars'' („Perzijski zaljev”).</small>||[[Datoteka:IranBushehr.png|80px]]
|-
| [[Čahar-Mahal i Bahtijari]]|| [[Šahrekord]] ||align="right"| 16.332 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 842.002 ||align="right"| 51,6<br />st./km² ||align="center"| 7 ||<small>Čahar-Mahal i Bahtijari je do 1973. godine bila<br />dijelom Isfahanske pokrajine.</small>||[[Datoteka:IranChaharMahaalBakhtiari.png|80px]]
|-
| [[Fars]]|| [[Širaz]] ||align="right"| 133.100 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 4,528.514 ||align="right"| 34<br />st./km² ||align="center"| 23 ||<small>Prvotno je sadržavala današnju Bušehersku pokrajinu.</small>||[[Datoteka:IranFars.png|80px]]
|-
| [[Gilan]]|| [[Rašt]] ||align="right"| 14.042 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 2,381.063 ||align="right"| 169,6<br />st./km² ||align="center"| 16 ||<small>Prvotno je sadržavala današnju<br />Kurdistansku i Zandžansku pokrajinu.</small>||[[Datoteka:IranGilan.png|80px]]
|-
| [[Golestan]]|| [[Gorgan]] ||align="right"| 20.195 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 1,617.087 ||align="right"| 80,1<br />st./km² ||align="center"| 11 ||<small>Golestan je nastala 31. svibnja 1997. g. odvajanjem okruga Aliabad,<br />Gonbad-e Kavus, Gorgan, Kurduj, Minudašt i Turkaman od pokrajine<br />Mazandaran. Do 1937. g. Gorgan je bio poznat kao ''Astarabad''.</small>||[[Datoteka:IranGolestan.png|80px]]
|-
| [[Hamadanska pokrajina]]|| [[Hamadan]] ||align="right"| 19.368 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 1,674.595 ||align="right"| 86,5<br />st./km² ||align="center"| 8 ||<small>Hamadanska pokrajina nastala je izdvajanjem iz Kermanšaške pokrajine.</small>||[[Datoteka:IranHamadan.png|80px]]
|-
| [[Hormuzgan]]|| [[Bandar Abas]] ||align="right"| 70.697 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 1,062.155 ||align="right"| 15<br />st./km² ||align="center"| 11 ||<small>Hormuzgan je prvotno bila dijelom Kermanske pokrajine, a do 1977.<br />godine nosila je naziv ''Banadir va Džazajiri Bari Oman'' (Luke i<br />otoci Omanskog zaljeva).</small>||[[Datoteka:IranHormozgan.png|80px]]
|-
| [[Huzestan]]|| [[Ahvaz]] ||align="right"| 64.057 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 4,274.979 ||align="right"| 66,7<br />st./km² ||align="center"| 23 ||<small>Prvotno je sadržavala današnje pokrajine Luristan<br />odnosno Kuhgiluje i Bojer-Ahmad.</small>||[[Datoteka:IranKhuzestan.png|80px]]
|-
| [[Ilamska pokrajina]]|| [[Ilam]] ||align="right"| 20.133 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 548.787 ||align="right"| 27,3<br />st./km² ||align="center"| 8 ||<small>Ilamska pokrajina nastala je izdvajanjem iz Kermanšaške pokrajine.</small>||[[Datoteka:IranIlam.png|80px]]
|-
| [[Isfahanska pokrajina]]|| [[Isfahan]] ||align="right"| 107.027 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 4,559.256 ||align="right"| 42,6<br />st./km² ||align="center"| 22 ||<small>Godine 1986. Isfahanskoj pokrajini je pripojeno nekoliko okruga<br />pokrajine Markazi.</small>||[[Datoteka:IranEsfahan.png|80px]]
|-
| [[Istočni Azarbajdžan]]|| [[Tabriz]] ||align="right"| 45.491 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 3,603.456 ||align="right"| 79,2<br />st./km² ||align="center"| 19 ||<small>Nastala je 1950. godine podjelom pokrajine Azarbajdžan</small>||[[Datoteka:IranEastAzerbaijan.png|80px]]
|-
| [[Jazdska pokrajina]]|| [[Jazd]] ||align="right"| 129.285 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 958.323 ||align="right"| 7,4<br />st./km² ||align="center"| 10 ||<small>Jazd je prvotno bila dijelom Isfahanske pokrajine. Godine 1986.<br />pridodani su joj okruzi pokrajine Isfahan, a 2002. godine i<br />veliki horasanski okrug Tabas.</small>||[[Datoteka:IranYazd.png|80px]]
|-
| [[Južni Horasan]]|| [[Birdžand]] ||align="right"| 95.385 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 600.568 ||align="right"| 6,3<br />st./km² ||align="center"| 8 ||<small>Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana na Južni,<br />Sjeverni i Razavi Horasan, a 2007. godine pridodana su joj tri<br />okruga (Bošruja, Firdus i Sarajan) iz pokrajine Sjeverni Horasan.</small>||[[Datoteka:IranSouthKhorasan.png|80px]]
|-
| [[Kazvinska pokrajina]]|| [[Kazvin]] ||align="right"| 15.549 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 1,143.200 ||align="right"| 73,5<br />st./km² ||align="center"| 5 ||<small>Pokrajina je nastala 31. prosinca 1996. godine izdvajanjem<br />okruga Kazvina i Takistana iz Zandžanske pokrajine.</small>||[[Datoteka:IranQazvin.png|80px]]
|-
| [[Kermanska pokrajina]]|| [[Kerman]] ||align="right"| 180.836 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 2,947.345 ||align="right"| 16,3<br />st./km² ||align="center"| 20 ||<small>Prvotno je sadržavala današnju pokrajinu Hormuzgan.</small>||[[Datoteka:IranKerman.png|80px]]
|-
| [[Kermanšaška pokrajina]]|| [[Kermanšah]] ||align="right"| 24.998 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 1,938.060 ||align="right"| 77,5<br />st./km² ||align="center"| 14 ||<small>Pokrajina i istoimeno sjedište su od 1950. do 1979. godine<br />nosili ime ''Kermanšahan'', a zatim do 1995. godine ''Bahtaran''.</small>||[[Datoteka:IranKermanshah.png|80px]]
|-
| [[Kuhgiluje i Bojer-Ahmad]]|| [[Jasudž]] ||align="right"| 16.249 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 634.299 ||align="right"| 39<br />st./km² ||align="center"| 5 ||<small>Prvotno je bila sastavnim dijelom pokrajine Huzestan, a do<br />1995. godine nosila je ime ''Bojer-Ahmad i Kuhgiluje''</small>||[[Datoteka:IranKohkiluyehBuyerAhmad.png|80px]]
|-
| [[Komska pokrajina]]|| [[Kom]] ||align="right"| 11.526 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 1,064.546 ||align="right"| 92,4<br />st./km² ||align="center"| 1 ||<small>Do 1995. godine bila je sastavnim dijelom<br />Teheranske pokrajine.</small>||[[Datoteka:IranQom.png|80px]]
|-
| [[Kurdistanska pokrajina]]|| [[Sanandadž]] ||align="right"| 28.203 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 1,440.158 ||align="right"| 51,1<br />st./km² ||align="center"| 10 ||<small>Kurdistanska pokrajina prvotno je bila dijelom pokrajine Gilan</small>||[[Datoteka:IranKurdistan.png|80px]]
|-
| [[Luristan]]|| [[Horamabad]] ||align="right"| 28.294 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 1,716.527 ||align="right"| 60,7<br />st./km² ||align="center"| 10 ||<small>Luristan je prvotno bila dijelom pokrajine Huzestan.</small>||[[Datoteka:IranLorestan.png|80px]]
|-
| [[Markazi]]|| [[Arak (grad)|Arak]] ||align="right"| 29.130 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 1,326.826 ||align="right"| 45,5<br />st./km² ||align="center"| 11 ||<small>Prvotno je bila sastavni dio pokrajine Mazandaran, a 1986.<br />godine nekoliko okruga Markazija pridodano je Isfahanskoj<br />Semnanskoj i Zandžanskoj pokrajini.</small>||[[Datoteka:IranMarkazi.png|80px]]
|-
| [[Mazandaran]]|| [[Sari (grad)|Sari]] ||align="right"| 23.756 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 2,823.606 ||align="right"| 118,9<br />st./km² ||align="center"| 16 ||<small>Prvotno je sadržavala današnje pokrajine<br />Golestan, Markazi i Semnan.</small>||[[Datoteka:IranMazandaran.png|80px]]
|-
| [[Razavi Horasan]]|| [[Mašhad]] ||align="right"| 118.854 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 5,593.079 ||align="right"| 47,1<br />st./km² ||align="center"| 26 ||<small>Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana<br />na Južni, Sjeverni i Razavi Horasan.</small>||[[Datoteka:IranRazaviKhorasan.png|80px]]
|-
| [[Semnanska pokrajina]]|| [[Semnan]] ||align="right"| 97.491 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 589.742 ||align="right"| 6<br />st./km² ||align="center"| 5 ||<small>Semnanska pokrajina prvotno je bila dijelom Mazandarana, a 1986.<br />godine pridodano joj je nekoliko okruga pokrajine Markazi.</small>||[[Datoteka:IranSemnan.png|80px]]
|-
| [[Sistan i Balučistan]]|| [[Zahedan]] ||align="right"| 181.785 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 2,290.076 ||align="right"| 12,6<br />st./km² ||align="center"| 14 ||<small>Do 1986. godine pokrajina je nosila ime ''Balučistan i Sistan''.</small>||[[Datoteka:IranSistanBaluchistan.png|80px]]
|-
| [[Sjeverni Horasan]]|| [[Bodžnurd]] ||align="right"| 28.434 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 811.572 ||align="right"| 28,5<br />st./km² ||align="center"| 7 ||<small>Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana<br />na Južni, Sjeverni i Razavi Horasan.</small>||[[Datoteka:IranNorthKhorasan.png|80px]]
|-
| [[Teheranska pokrajina]]|| [[Teheran]] ||align="right"| 12.981 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 12,505.741 ||align="right"| 963,4<br />st./km² ||align="center"| 13 ||<small>Do 1986. godine Teheranska pokrajina pripadala je pokrajini Markazi.</small>||[[Datoteka:IranTehran.png|80px]]
|-
| [[Zandžanska pokrajina]]|| [[Zandžan]] ||align="right"| 21.773 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 970.946 ||align="right"| 44,6<br />st./km² ||align="center"| 7 ||<small>Zandžanska pokrajina prvotno je bila dijelom Gilana, a 1986. godine<br />pridodano joj je nekoliko okruga pokrajine Markazi.</small>||[[Datoteka:IranZanjan.png|80px]]
|-
| [[Zapadni Azarbajdžan]]|| [[Urmija]] ||align="right"| 37.059 [[Četvorni kilometar|km²]] ||align="right"| 2,873.459 ||align="right"| 77,5 st./km² ||align="center"| 17 ||<small>Za vrijeme dinastije Pahlavi Urmija je bila poznata kao ''Rezaja''</small>||[[Datoteka:IranWestAzerbaijan.png|80px]]
|-class="sortbottom"
|-class="sortbottom"
![[Iran]] || [[Teheran]] ||align="right"| 1,628.750 km² ||align="right"| 70,495.782 ||align="right"| 43,3<br />st./km² ||align="center"| 369 ||||[[Datoteka:IranBlank.png|80px]]
|}

== Opća statistika ==

<gallery>
Datoteka:Pie_chart_of_Iran_population_by_province.png|[[Tortni grafikon]] udjela pokrajina u ukupnom broju [[iran]]skog stanovništva
Datoteka:Provinces of Iran GDP 2004 (Cro).jpg|Iranske pokrajine prema udjelu u ukupnom [[Ekonomija Irana|gospodarstvu]] [[Iran]]a
</gallery>

== Veze ==
* [[Iranski okruzi]]
* [[Politika Irana]]
* [[Geografija Irana]]
* [[ISO 3166-2:IR]]


== Vanjske veze ==
Iranska ostrva nisu prikazana na mapi. Ona pripadaju provinciji [[Provincija Hormozgan|Hormozgan]] (broj 20 na mapi).
* {{sh icon}} [http://www.iran.hr/index.php/geografija/opcipodaci/pokrajine Iranski Kulturni Centar: Pokrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110816032149/http://www.iran.hr/index.php/geografija/opcipodaci/pokrajine |date=2011-08-16 }}
* {{fa icon}}{{en icon}} [http://amar.sci.org.ir/ Statistical Centre of Iran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110711193927/http://amar.sci.org.ir/ |date=2011-07-11 }}
* {{fa icon}}{{en icon}} [http://en.tpo.ir/documents/document/13244/13512/portal.aspx Trade Promotion Organization of Iran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110910061604/http://en.tpo.ir/documents/document/13244/13512/portal.aspx |date=2011-09-10 }}
* {{en icon}} [http://www.statoids.com/uir.html Statoids: Provinces of Iran]
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat = Provinces of Iran
|commonscatsh = Iranske pokrajine
|wikiatlas = Iran
|wikiatlassh = Iran
}}


{{Iranske pokrajine}}
[[Kategorija:Iran]]
{{Geografski popisi Irana}}
{{Normativna kontrola}}


[[Kategorija:Pokrajine Irana| ]]
[[ar:محافظات إيران]]
[[Kategorija:Administrativna podjela Irana|Pokrajine]]
[[az:İranın ostanları]]
[[Kategorija:Prvi nivo državnih administrativnih podjela]]
[[bn:ইরানের প্রদেশসমূহ]]
[[ckb:پارێزگاکانی ئێران]]
[[cy:Taleithiau Iran]]
[[da:Provinser i Iran]]
[[de:Verwaltungsgliederung Irans]]
[[en:Provinces of Iran]]
[[es:Organización territorial de Irán]]
[[eu:Iranen banaketa administratiboa]]
[[fa:استان‌های ایران]]
[[fi:Iranin provinssit]]
[[fr:Provinces d'Iran]]
[[gl:Provincias de Irán]]
[[glk:ايران ِ اوستانؤن]]
[[he:מחוזות איראן]]
[[hr:Iranske pokrajine]]
[[hy:Իրանի վարչական բաժանում]]
[[it:Regioni dell'Iran]]
[[ja:イランの州]]
[[ka:ირანის პროვინციები]]
[[ko:이란의 행정 구역]]
[[ku:Eyaletên Îranê]]
[[lt:Irano provincijos]]
[[lv:Irānas administratīvais iedalījums]]
[[mk:Административна поделба на Иран]]
[[nl:Provincies van Iran]]
[[os:Ираны административон дих]]
[[pl:Podział administracyjny Iranu]]
[[pt:Províncias do Irão]]
[[ro:Provinciile Iranului]]
[[ru:Административное деление Ирана]]
[[sco:Provinces o Iran]]
[[sr:Покрајине Ирана]]
[[sv:Irans provinser]]
[[tg:Устонҳои Эрон]]
[[tr:İran'ın ostanları]]
[[vi:Tỉnh của Iran]]
[[zh:伊朗省份]]

Aktualna verzija na datum 18 oktobar 2022 u 12:09

Iranske pokrajine ili ostani (perz. استان; ostān, množ. استان‌ها; ostānhā) su prvi stupanj državnih administrativnih podjela u Iranu. Svakom od njih upravlja namjesnik (perz. ostāndār) iz sjedišta koji je najčešće najveći grad pokrajine (perz. markaz). Čitavo područje Irana podijeljeno je na ukupno 31 pokrajinu (ili ostan).

Administrativna historija

[uredi | uredi kod]

Starovjekovna administracija

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: Satrapija

Srednjovjekovna administracija

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: Atabeg

Novovjekovna administracija

[uredi | uredi kod]
Upravna podjela Irana (ili Perzije) iz 1814. godine

Prema Encyclopædia Britannici, Iran se 1908. godine pod kadžarskom dinastijom sastojao od 34 upravne jedinice podijeljene na 26 pokrajina i osam zavisnih teritorija:

Iranska upravna podjela 1908. g.
Pokrajina Zavisni teritoriji
1 Arabistan i Bahtijari 14 Kamsa 1 Asadabad
2 Astarabad i Gorgan 15 Har 2 Damavand
3 Azarbajdžan 16 Horasan 3 Firuzkuh
4 Fars 17 Kom 4 Džozihikan
5 Giro 18 Kurdistan 5 Kangavir
6 Gilan i Tališ 19 Luristan i Burudžird 6 Natanz
7 Hamadan 20 Mazandaran 7 Tarum Ulija
8 Irak, Gulpajgan i Hunsar 21 Nihavand, Malajir i Kamira 8 Harakan
9 Isfahan 22 Sava
10 Kašan 23 Samnan i Damgan
11 Kazvin 24 Šahrud i Bostam
12 Kerman i Balučistan 25 Teheran
13 Kermanšah 26 Zirind i Bagdadi Šahsivinz

U prvoj polovici 20. vijeka pod dinastijom Pahlavi zemlja se sastojala od 12 pokrajina:

Br. Iranske pokrajine 1940-ih
1 Ardalan
2 Azarbajdžan
3 Balučistan
4 Fars
5 Gilan
6 Perzijski Irak
7 Horasan
8 Huzestan
9 Kerman
10 Laristan
11 Luristan
12 Mazandaran

Godine 1950. njihov broj smanjen je na deset pokrajina:

Br. Iranske pokrajine 1950. g.
1 Gilan
2 Mazandaran
3 Istočni Azerbajdžan
4 Zapadni Azarbajdžan
5 Kermanšah
6 Huzestan
7 Fars
8 Kerman
9 Horasan
10 Isfahan

Od 1950. godine broj se pokrajina povećavao razdvojbama postojećih i od 2010. godine Iran se sastojao od ukupno 31 pokrajine.

Današnja administrativna struktura

[uredi | uredi kod]
Iranske pokrajine Iran

Popis pokrajina

[uredi | uredi kod]
Pokrajina Glavni grad Površina Stanovništvo Gustoća
(st./km²)
Broj okruga Bilješke Zemljovid
Alborška pokrajina Karadž 5833 km² 2,289.375 392,5
st./km²
4 Do 23. lipnja 2010. Alborška pokrajina bila je dijelom
Teheranske pokrajine.
Ardabilska pokrajina Ardabil 17.953 km² 1,228.000 68,4
st./km²
9 Do 1993. godine Ardabilska pokrajina bila je dijelom pokrajine
Istočni Azarbajdžan.
Bušeherska pokrajina Bušeher 27.653 km² 886.267 32
st./km²
9 Bušeherska pokrajina prvotno je bila dijelom pokrajine Fars koja se
do 1977. godine zvala Halidž Fars („Perzijski zaljev”).
Čahar-Mahal i Bahtijari Šahrekord 16.332 km² 842.002 51,6
st./km²
7 Čahar-Mahal i Bahtijari je do 1973. godine bila
dijelom Isfahanske pokrajine.
Fars Širaz 133.100 km² 4,528.514 34
st./km²
23 Prvotno je sadržavala današnju Bušehersku pokrajinu.
Gilan Rašt 14.042 km² 2,381.063 169,6
st./km²
16 Prvotno je sadržavala današnju
Kurdistansku i Zandžansku pokrajinu.
Golestan Gorgan 20.195 km² 1,617.087 80,1
st./km²
11 Golestan je nastala 31. svibnja 1997. g. odvajanjem okruga Aliabad,
Gonbad-e Kavus, Gorgan, Kurduj, Minudašt i Turkaman od pokrajine
Mazandaran. Do 1937. g. Gorgan je bio poznat kao Astarabad.
Hamadanska pokrajina Hamadan 19.368 km² 1,674.595 86,5
st./km²
8 Hamadanska pokrajina nastala je izdvajanjem iz Kermanšaške pokrajine.
Hormuzgan Bandar Abas 70.697 km² 1,062.155 15
st./km²
11 Hormuzgan je prvotno bila dijelom Kermanske pokrajine, a do 1977.
godine nosila je naziv Banadir va Džazajiri Bari Oman (Luke i
otoci Omanskog zaljeva).
Huzestan Ahvaz 64.057 km² 4,274.979 66,7
st./km²
23 Prvotno je sadržavala današnje pokrajine Luristan
odnosno Kuhgiluje i Bojer-Ahmad.
Ilamska pokrajina Ilam 20.133 km² 548.787 27,3
st./km²
8 Ilamska pokrajina nastala je izdvajanjem iz Kermanšaške pokrajine.
Isfahanska pokrajina Isfahan 107.027 km² 4,559.256 42,6
st./km²
22 Godine 1986. Isfahanskoj pokrajini je pripojeno nekoliko okruga
pokrajine Markazi.
Istočni Azarbajdžan Tabriz 45.491 km² 3,603.456 79,2
st./km²
19 Nastala je 1950. godine podjelom pokrajine Azarbajdžan
Jazdska pokrajina Jazd 129.285 km² 958.323 7,4
st./km²
10 Jazd je prvotno bila dijelom Isfahanske pokrajine. Godine 1986.
pridodani su joj okruzi pokrajine Isfahan, a 2002. godine i
veliki horasanski okrug Tabas.
Južni Horasan Birdžand 95.385 km² 600.568 6,3
st./km²
8 Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana na Južni,
Sjeverni i Razavi Horasan, a 2007. godine pridodana su joj tri
okruga (Bošruja, Firdus i Sarajan) iz pokrajine Sjeverni Horasan.
Kazvinska pokrajina Kazvin 15.549 km² 1,143.200 73,5
st./km²
5 Pokrajina je nastala 31. prosinca 1996. godine izdvajanjem
okruga Kazvina i Takistana iz Zandžanske pokrajine.
Kermanska pokrajina Kerman 180.836 km² 2,947.345 16,3
st./km²
20 Prvotno je sadržavala današnju pokrajinu Hormuzgan.
Kermanšaška pokrajina Kermanšah 24.998 km² 1,938.060 77,5
st./km²
14 Pokrajina i istoimeno sjedište su od 1950. do 1979. godine
nosili ime Kermanšahan, a zatim do 1995. godine Bahtaran.
Kuhgiluje i Bojer-Ahmad Jasudž 16.249 km² 634.299 39
st./km²
5 Prvotno je bila sastavnim dijelom pokrajine Huzestan, a do
1995. godine nosila je ime Bojer-Ahmad i Kuhgiluje
Komska pokrajina Kom 11.526 km² 1,064.546 92,4
st./km²
1 Do 1995. godine bila je sastavnim dijelom
Teheranske pokrajine.
Kurdistanska pokrajina Sanandadž 28.203 km² 1,440.158 51,1
st./km²
10 Kurdistanska pokrajina prvotno je bila dijelom pokrajine Gilan
Luristan Horamabad 28.294 km² 1,716.527 60,7
st./km²
10 Luristan je prvotno bila dijelom pokrajine Huzestan.
Markazi Arak 29.130 km² 1,326.826 45,5
st./km²
11 Prvotno je bila sastavni dio pokrajine Mazandaran, a 1986.
godine nekoliko okruga Markazija pridodano je Isfahanskoj
Semnanskoj i Zandžanskoj pokrajini.
Mazandaran Sari 23.756 km² 2,823.606 118,9
st./km²
16 Prvotno je sadržavala današnje pokrajine
Golestan, Markazi i Semnan.
Razavi Horasan Mašhad 118.854 km² 5,593.079 47,1
st./km²
26 Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana
na Južni, Sjeverni i Razavi Horasan.
Semnanska pokrajina Semnan 97.491 km² 589.742 6
st./km²
5 Semnanska pokrajina prvotno je bila dijelom Mazandarana, a 1986.
godine pridodano joj je nekoliko okruga pokrajine Markazi.
Sistan i Balučistan Zahedan 181.785 km² 2,290.076 12,6
st./km²
14 Do 1986. godine pokrajina je nosila ime Balučistan i Sistan.
Sjeverni Horasan Bodžnurd 28.434 km² 811.572 28,5
st./km²
7 Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana
na Južni, Sjeverni i Razavi Horasan.
Teheranska pokrajina Teheran 12.981 km² 12,505.741 963,4
st./km²
13 Do 1986. godine Teheranska pokrajina pripadala je pokrajini Markazi.
Zandžanska pokrajina Zandžan 21.773 km² 970.946 44,6
st./km²
7 Zandžanska pokrajina prvotno je bila dijelom Gilana, a 1986. godine
pridodano joj je nekoliko okruga pokrajine Markazi.
Zapadni Azarbajdžan Urmija 37.059 km² 2,873.459 77,5 st./km² 17 Za vrijeme dinastije Pahlavi Urmija je bila poznata kao Rezaja
Iran Teheran 1,628.750 km² 70,495.782 43,3
st./km²
369

Opća statistika

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Iranske pokrajine
U Wikimedijinoj ostavi nalazi se atlas Iran