Trijumvirat – razlika između verzija
m r2.6.4) (robot Dodaje: kk:ТРИУМВИРАТ |
m r2.5.2) (robot Dodaje: simple:Triumvirate |
||
Red 54: | Red 54: | ||
[[ro:Triumvirat]] |
[[ro:Triumvirat]] |
||
[[ru:Триумвират]] |
[[ru:Триумвират]] |
||
[[simple:Triumvirate]] |
|||
[[sk:Triumvirát]] |
[[sk:Triumvirát]] |
||
[[sr:Тријумвират]] |
[[sr:Тријумвират]] |
Verzija na datum 31 august 2011 u 17:26
Drevni Rim | |||
Članak je dio serije: | |||
| |||
Periodi | |||
---|---|---|---|
Rimsko Kraljevstvo 753. pne. – 510. pne. Rimska Republika | |||
Redovni magistrati | |||
| |||
Izvanredni magistrati | |||
| |||
Titule | |||
Imperator
| |||
Institucije i pravo | |||
| |||
Druge države |
Trijumvirat je savez ili sporazum trojice ljudi, koji imaju zajednicki cilj i medjusobno se pomazu da bi ga ostvarili. Istoriji su poznata dva trijumvirata: Prvi i Drugi.
Rimski trijumvirati
Prvi trijumvirat sklopili su Gaj Julije Cezar, Gnej Pompej iLicinije Kras. To se dogodilo 60. godine pre n.e. Njihov cilj je bio da zauzmu najvise polazaje u Rimu. Zato je Cezar 59. godine postao konzul, a posle toga je otisao da pokori Galska plemena. Kada je uspeo, nastala je Galija, oblast koja se prostirala severozapadno od Apeninskog poluostrva. Kasnije, Galija postaje Rimska provincija kojom vlada sam Cezar.
Ali, za to vreme Pompej dobija ovlascenja da Rim snabdeva zitom, a i obnavlja se njegovo neprijateljstvo sa Krasom. Zato su trijumviri odlucili da se sastanu u gradu Luki 56. godine pre n. e. i obnove sporazum. To su i ucinili. Dogovorili su se da Pompej i Kras budu konzuli 55. godine pre n. e, a da posle toga dobiju na upravu Spaniju i Siriju.
Ipak, taj sporazum u Luki nije bio dugog veka. Kada je Kras poginuo u bici sa Parcanima 53. godine pre n. e, odnosi izmedju Pompeja i Cezara su zahladneli, i Prvi trijumvirat se raspao. Kasnije, Cezar prelazi recicu Rubikon sa svojom vojskom, iako je to bilo zabranjeno (tom prilikom izgovara onu cuvenu recenicu "Kocka je bacena" na lat. Alea iacta est). Cezar progoni Pompeja iz Rima, i sustize ga u gradu Farsali (48.godine pre n. e.), gde se i vodila bitka izmedju njih dvojice. Pompejeva vojska biva porazena, a sam Pompej bezi u Egipat gde ga ubijaju prilikom iskrcavanje iz ladje.
Cezar zavodi diktaturu u Rimu 44. godine pre n. e. i dobija tituli vecitog diktatora. Ali je to kratkog veka. Cezar je ubijen ispred Rimskog Senata 15. marta 44. godine pre n. e. na Martovske ide. Ubili su ga zaverenici jer su mislili da on tezi kraljevskoj vlasti. Medju zaverenicima je bio i njegov posinak Junije Brut ( u smrtnom ropcu Cezar izgovara jos jednu cuvenu recenicu "Zar i ti, sine Brute" kojom se obraca Brutu koji mu je upravo zario noz u ljedja).
Drugi trijumvirat je sklopljen 43. godine pre. n. e, a sklopili su ga Marko Antonije, Emilije Lepid i Oktavijan u gradu Bononiji na severu Italije. Trijumviri su dobili ovlascenja da donose zakone i urede drzavu. Oni su sproveli proskripcije. To su tkz. "cistke" u kojima je stradalo mnogo ljudi. Trijumviri su sastavljali spiskove nepozeljnih gradjanja, i ljude sa spiska je mogao svako da ubije i da uz to bude nagradjen. Izmedju ostalih, stradalo je i 300 senatora. Onda su se okrenuli i progonili do smrti Cezarove ubice. Kod grada Filipa su 42. godine pre n. e. ubili Bruta i Kasija. Onda se Oktavijan vratio u Italiju, a Antonije je otisao na istok u rat sa Parcanima.
Savez Marka i Oktavijana je od pocetka bio nepouzdan. Egipatska kraljica Kleopatra je bila na Antonijevoj strani u ratu sa Oktavijanom. Dvojica trijumvira odmerila su snage 31. godine pre n. e. kod rta Akcija, na zapadnoj obali Grcke. U jeku borbe Kleopatra je napustila bitku i otisla u Egipat, a za njom je otisao i Antonije. Oktavijan ih je sledio sve do Egipta. Kada ga je okruzila Oktavijanova vojska, Antonije se ubio. Njegov primer sledila je i Kleoparta dopustivsi da je ujede kobra. Egipat postaje Rimska provincija, a Oktavijan dobija svu vlast u Rimu i dobija titulu princepsa. Uz svoje ime dodao je rec Avgust sto znaci " Uzviseni ", tako da je vladao Rimom pod imenom Oktavijan Avgust.