Moče — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м Бот: исправљена преусмерења
Спашавам 1 извора и означавам 0 мртвим.) #IABot (v2.0.9.5
(Није приказано 35 међуизмена 13 корисника)
Ред 1:
{{Short description|Kultura koja je cvetala od 100. do 700. godine nove ere u Peruu}}
{{Latinize|{{Археолошка култура
| Уобичајен_назив = Moče kultura
| Слика_карта =
| Текст_карта =
| Текст_испод_карте = Територија Moča
| Континент = [[Америке|Америка]]
| Регија = [[Južna Америка]]
| Земља = [[Перу|Peru]]<ref name="sobre">{{cite web |url=http://sobre-peru.com/2009/09/11/cultura-mochica-pre-inca-en-el-norte-peruano/ |title=Huacas del Sol y de la Luna – Capital de la Cultura-Mochica |editor-last=Cardenas |editor-first=Maritza |accessdate=29. 3. 2012 |language=Spanish |archive-date=29. 06. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160629145512/http://sobre-peru.com/2009/09/11/cultura-mochica-pre-inca-en-el-norte-peruano/ |url-status= }}</ref>
| Површина =
| Становништво =
| Главни_локалитет = -{Sipan, Pampa Grande, Loma Negra, Los Kabezas}-
| Језик = [[Močika]]
| Религија = [[Религија Moča]]
| Друштвено_уређење = [[Kultura|Kulturno]] slična ujedinjene [[Teritorija|teritorije]]
| Тип_владавине =
| Титула_владара =
| Владар1 =
| Владар2 =
| Владар3 =
| Ера = [[Pretkolumbovska era]]
| Година_почетак = 100. g.n.e.
| Година_крај = 700. g.n.e.
| Статус =
| Догађај1 =
| Датум_догађај1 =
| Догађај2 =
| Датум_догађај2 =
| Догађај3 =
| Датум_догађај3 =
| Догађај4 =
| Датум_догађај4 =
| Догађај5 =
| Датум_догађај5 =
| Догађај6 =
| Датум_догађај6 =
| Догађај7 =
| Датум_догађај7 =
| Слика_Претходник1 =
| Претходник1 =
| Слика_Следбеник1 =
| Следбеник1 =
| Слика_Претходник2 =
| Претходник2 =
| Слика_Следбеник2 =
| Следбеник2 =
| Слика_Претходник3 =
| Претходник3 =
| Слика_Следбеник3 =
| Следбеник3 =
| Слика_Претходник4 =
| Претходник4 =
| Слика_Следбеник4 =
| Следбеник4 =
| Портал = Историја
}}}}
 
[[Датотека:Mapa_cultura_moche.png|мини|300px|Mapa uticaj kulture Moča]]
'''Moče''' su (takođe zvana Močika kultura, Rana [[Čimu]]) se nalazila u severnom [[Перу|Peruu]], a njihov glavni grad se nalazio blizu današnjeg grada Trujila i postojala je od 100. do 800. godine nove ere.<ref name="sobre" /><ref>{{cite web | title = Las Huacas del Sol y de a Luna | url = http://www.huacas.com/ | access-date = 29 August 2019}}</ref> Mnogi istoričari miselmisle da Moče nisu bile organizovane u jednu [[Država|državu]] već su bile organizovane u više [[Nezavisnost|nezavisnih]] [[teritorija]] koje su imale zajedničku [[Kultura|kulturu]], o čemu svedoče mnoga [[иконографија|ikonografska]] dela i [[arhitektura]] građevina na tim prostorima.
 
Moče su se najviše bavile [[Zemljoradnja|zemljoradnjom]] o čemu svedoče mnogi kanali za navodnjavanje. Moče su takođe dosta pravile predmete koji su predstavljali slike iz svakodnevnog života kao što su lov, ribolov, žrtvovanje itd. Moče su se dosta isticale u pravljenju keramičkih dela, predmeta od [[Zlato|zlata]], monumentalnih građevina (Uaka) i sistema za [[navodnjavanje]]. [[Istorija]] Moča se deli na tri perioda: Rane Moče kada je nastala njihova kultura (100.-300. godine), Sredjne Moče kada su bili na svom vrhuncu i počeli da se šire (300.-600. godine), Kasne Moče kada je došlo do [[Urbanizacija|urbanizacije]] i propasti kulture Moča (500.-800. godine).
 
Kultura Moča se prostirala preko nekoliko [[долина|dolina]] u regijama La Libertad, Lambajekue, Jekutepekue, Čikama, Moče, Viru, Čao, Santa i Nepena i prostirala se 400 000m duž obale i 80 000m prema unutrašnjosti.Hram Sunca koji su izgradili Moče je najveća [[piramida]] svih dotadašnjih kultura, ali je delom uništen kada su [[Španci|španski]] [[konkvistadori]] kopali po njegovim grobnicama tražeći [[zlato]], dok je Hram Meseca, koji su Moče takođe sagradili, bolje očuvan.Drugi arheološka nalazišta Moča su Sipan, Pampa Grande, Loma Negra, Los Kabezas, Hoze del Moro, El Brujo i Panamarka.Mnoge od njihovih piramida su uništili pljačkaši ili priroda poslednjih 1300 godina.One koje su sačuvane pokazuju da su Moče koristile živahne boje u zidnom slikarstvu.
 
== Zaleđina ==
 
Močejsko društvo je bilo zasnovano na poljoprivredi, sa značajnim nivoom ulaganja u izgradnju sofisticirane mreže kanala za navodnjavanje za skretanje rečne vode za snabdevanje njihovih useva. Njihovi artefakti izražavaju njihove živote, sa detaljnim scenama lova, ribolova, borbi, žrtvovanja, polnih susreta i složenih ceremonija. Moče su posebno poznati po svojoj detaljno oslikanoj [[ceramics (art)|keramici]], [[gold|zlatnim]] radovima, monumentalnim konstrukcijama (''[[huaca|uake]]'') i sistemima za [[irrigation|navodnjavanje]].<ref>{{cite book |last = Beck |first = Roger B. |author2=Black, Linda |author3=Krieger, Larry S. |author4=Naylor, Phillip C. |author5=Shabaka, Dahia Ibo |title = World History: Patterns of Interaction |url = https://archive.org/details/mcdougallittellw00beck |url-access = registration |publisher = McDougal Littell |year = 1999 |location = Evanston, IL |isbn = 0-395-87274-X}}</ref>
 
Močejska istorija se može u širem smislu podeliti na tri perioda: pojava močejske kulture u ranom Močeu (100–300), ekspanzija i procvat tokom srednjeg Močea (300–600), i urbana nukleacija i kasniji kolaps u kasnom Močeu (500–750).<ref>{{cite book |last=Bawden |first=G. |year=2004 |chapter=The Art of Moche Politics |title=Andean Archaeology |editor-last=Silverman |editor-first=H. |publisher=Blackwell Publishers |location=Oxford}}</ref>
 
[[Salinar culture|Salinarska kultura]] je vladala na severnoj obali Perua od 200. pre nove ere – 200. godine. Prema nekim naučnicima, ovo je bio kratak prelazni period između kulture [[Cupisnique|Kupisnika]] i Moče.<ref>[http://www.tampere.fi/ekstrat/taidemuseo/arkisto/peru/800/salinar_en.htm The Salinar Culture] Tampere Museum</ref>
 
Postoje značajne paralele između močejske i kupisnikčke ikonografije i keramičkih dizajna, uključujući ikonografiju 'Boga pauka'.
 
=== Močejska kulturna sfera ===
 
Močejska kulturna sfera je usredsređena na nekoliko dolina na severnoj obali Perua u regionima [[La Libertad Region|La Libertad]], [[Lambayeque Region|Lambajeke]], [[Jequetepeque Valley|Heketepeke]], [[Chicama Valley|Čikama]], [[Valley of Moche|Moče]], [[Virú Valley|Viru]], [[Chao Valley|Čao]], [[Santa River|Santa]] i Nepena.<ref>{{cite web |last=Castillo Butters |first=Luis Jaime |url=http://sanjosedemoro.pucp.edu.pe/descargas/articulos/MocheJequetepeque.pdf |title=Moche Politics in the Jequetepeque Valley |access-date=2012-11-23}}</ref> On je zauzimala je 250 milja pustinjske obale i do 50 milja u unutrašnjost.<ref name="IIIDorn2006">James E. McClellan III; Harold Dorn (2006). ''[https://books.google.com/books?id=aJgp94zNwNQC Science and Technology in World History: An Introduction]''. JHU Press. {{ISBN|978-0-8018-8360-6}}. p. 40.</ref>
 
== Propast ==
[[Датотека:Moche warrior pot at the British Museum.jpg|мини|left|250px|Statua Moče ratnika]]
[[Датотека:Moche portrait ceramic Quai Branly 71.1930.19.162 n2.jpg|мини|left|250px|Posuda sa portretom Moče]]
Postoji nekoliko [[teorija]] o propasti Moča.Jedna od njih je da je došlo do njihove propasti usled [[klima]]tskih promena.Proučavanjem komada [[led]]a na [[Andima]] istoričari su došli do zaključka da je na tim prostorima došlo do velikih klimatskih promena negde između 536. i 594. godine.To je, prvih 30 godina, dovelo do obilnih padavina i poplava i kasnije 28 godina suše.To je verovatno poremetilo način življenja Moča i do gubitka vere u njihova [[Božanstvo|božanstva]] koji su prinosili [[Ljudi|ljudske]] žrtve.
 
Ipak ove promene nisu dovele do konačne propasti Moča.Moče su preživele ove klimatske promene u dolinama Jekutepekue i Moče.Tamo su Moče koje su preživele počele da grade utvrđenja i odbrambene građevine.Istoričari veruju da je do ovih mera zaštite došlo usled [[rat]]ova između [[Nezavisnost|nezavisnih]] teritorija Moča koje su ratovale za prirodne sirovine koje su, zbog klimatskih promena, postale retke.
 
== Religija ==
[[Датотека:Nariguera Moche2.JPG|мини|250px|Moče ogrlica sa slikom Ajapeka]]
[[Датотека:H Luna Frisorestaurado lou.jpg|алт=|мини|250пиксел|Slika Ajapeka koja se nalazi na podu u hramu Meseca]]
 
Ikonografija Moča i [[Ljudi|ljudske]] [[кост|kosti]] koje su pronađene blizu hramova Moča pokazuju da je žrtvovanje ljudi bio važan deo njihove religije.Njihovi obredi obično su se sastojali iz okupljanja ljudi oko hramova, gde je [[vlastela]] žrtvovala ljude.Ljudi koji su žrtvovani obično su bili zarobljenici koje su Moče zarobili u bitkama sa svojim susedima.Moče su takođe mučile svoje zatvorenike nekoliko nedelja pre žrtvovanja kako bi im izvukli [[krv]]. [[Kanibalizam]] je takođe bio deo religijskih obreda Moča.Moče su u svojim crtežima na zidu često crtali njihovo najvažnije božanstvo koje se zvalo Ajapek i koje su predstavljali kao pauka, leteće stvorenje ili morsko čudovište.Kada su ga crtali sa telom, oni su ga crtali sa jednom rukom u kojoj drži nož ili odsečenu glavu ili kao ljudsku figuru sa lavljim ustima.
 
== Materijalna kultura ==
 
=== Keramika ===
 
Moče keramika je jedna od najraznovrsnijih na svetu. Evidentna je primena [[molding (process)|tehnologije kalupa]], koja je omogućila masovnu proizvodnju pojedinih oblika. Moče keramika se veoma široko varira po obliku i temi, sa najvažnijim društvenim aktivnostima dokumentovanim u grnčarstvu, uključujući rat, poljoprivredu, [[metalworking|metalnu obradu]], [[weaving|tkanje]] i [[human sexual activity|erotiku]].
 
Tradicionalna peruanska [[ceramic art|keramička umetnost]] na severnoj obali koristi ograničenu paletu, oslanjajući se prvenstveno na crvene i bele boje, fino slikarstvo, potpuno modelovanu glinu, verističke figure i izlive uzengija. Moče keramika stvorena između 150-800 AD predstavlja ovaj stil. Moče posude su pronađene ne samo na glavnim arheološkim nalazištima na severnoj obali, kao što su Uaka de la Luna, Uaca del sol i Sipan, već i u malim selima i nezabeleženim grobljima.
 
[[File:Huaca del Sol - Août 2007.jpg|thumb|center|500px|[[Huaca del Sol|Huaka del Sol]] (Hram Sunca), kulturna prestonica Moče, {{convert|4|km|0|abbr=on}} južno od modernog grada [[Trujillo, Peru|Truhiljo]] ]]
Najmanje 500 primeraka Moče keramike ima seksualne teme. Najčešći čin koji se prikazuje je [[anal sex|analni seks]], a scene vaginalne penetracije su veoma retke. Većina parova je heteroseksualna, sa pažljivo isklesanim genitalijama kako bi se pokazalo da se prodire u anus, a ne u vaginu. Često je novorođenče prikazano kako [[breastfeeding|doji]] dok par ima seks. [[Fellatio|Felatio]] je ponekad zastupljen, ali [[kunilingus]] je odsutan. Neki primerci prikazuju muške skelete kako masturbiraju, ili ih masturbiraju žive žene.<ref>{{cite journal |last1=Weismantel |first1=Mary |title=Moche Sex Pots: Reproduction and Temporality in Ancient South America |url=https://archive.org/details/sim_american-anthropologist_2004-09_106_3/page/495 |journal=American Anthropologist |date=September 2004 |volume=106 |issue=3 |pages=495–505 |doi=10.1525/aa.2004.106.3.495 }}</ref>
 
{{external media-lat | width = 210px | float = right | headerimage=[[File:Moche earrings.jpg|210px]]
| video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=MKBJZMd08M8 Par naušnica, krilati glasnici (Moče kultura, Peru)], [[Smarthistory|Pametna istorija]]<ref name="smarth">{{cite web | title =Pair of Earflares, Winged Messengers (Moche Culture, Peru) | publisher =[[Smarthistory]] | url =http://smarthistory.org/pair-of-earflares-winged-messengers/ | access-date =April 30, 2016 }}</ref>
| video2 = [https://www.youtube.com/watch?v=WSAFCL91OrU Moče boca sa portretnom glavom], [[Smarthistory|Pametna istorija]]<ref name="smarth2">{{cite web | title =Steven Zucker and Dr. Sarahh Scher, ''Moche Portrait Head Bottle'' | publisher =[[Smarthistory]] | date =May 4, 2016 | url = http://smarthistory.org/moche-portrait-bottle/ | access-date =May 9, 2016 }}</ref> }}
 
Realistički detalji u Moče keramičkim predmetima možda su im pomogli da služe kao [[didactic|didaktički]] modeli. Starije generacije bi kroz takve portrete mogle preneti opšta znanja o [[Norm of reciprocity|reciprocitetu]] i otelotvorenju na mlađe generacije. Posude sa seksualnim motivima bi mogle da pouče o razmnožavanju, seksualnom zadovoljstvu, kulturnim i društvenim normama, nekoj vrsti besmrtnosti, prenosu života i duša, transformaciji i odnosu između dva ciklična pogleda na prirodu i život.<ref>{{cite journal |last1=Chapdelaine |first1=Claude |last2=Kennedy |first2=Greg |last3=Uceda Castillo |first3=Santiago |title=Activación neutrónica en el estudio de la producción local de la cerámica ritual en el sitio moche, Perú |journal=Bulletin de l'Institut Français d'Études Andines |date=1995 |volume=24 |issue=2 |pages=183–212 |doi=10.3406/bifea.1995.1178 |s2cid=192931816 |url=https://www.persee.fr/doc/bifea_0303-7495_1995_num_24_2_1178 }}</ref>
 
=== Tekstili ===
 
Ekstremni vremenski uslovi i krhkost odeće znače da postoji relativno malo primera Moče tekstila.<ref name=":10">{{cite thesis |id={{ProQuest|759077089}} |last1=Scher |first1=Sarahh E.M. |year=2010|title=Clothing power: Hierarchies of gender difference and ambiguity in Moche ceramic representations of human dress, C.E. 1-850 }}</ref> Međutim, u grobnicama su pronađene ograničene količine, posebno kod članova društva sa višim statusom.<ref name=":11">{{Cite book |last=Jackson |first=Margaret A. |title=Moche art and visual culture in ancient Peru |url=https://archive.org/details/mocheartvisualcu0000jack |date=2008 |publisher=University of New Mexico Press |isbn=978-0-8263-4365-9 |location=Albuquerque |oclc=231724559}}</ref> Mnogi od preostalih odevnih predmeta su nekompletni artikli, delimično pokvareni.<ref name=":10" /> Ipak, naučnici su uspeli da steknu kulturološke uvide iz preostalog močejskog tekstila. Moče su tkali tekstil, uglavnom koristeći pamuk i vunu od [[vicuña|vikunje]] i [[alpaca|alpake]].<ref name=":12">{{Cite journal |last=Jiménez Díaz |first=María |date=2002-01-01 |title=The Evolution and Changes of Moche Textile Style: What Does Style Tell Us about Northern Textile Production? |url=https://digitalcommons.unl.edu/tsaconf/403 |journal=Textile Society of America Symposium Proceedings}}</ref> Relativno prisustvo ovih tkanina, kao i obrasci koji su korišćeni, varira hronološki kroz močejsku kulturu. Premalo relikvija postoji iz rane močejske kulture da bi se izvukli definitivni nalazi. Tekstil iz oko 450. godine naše ere jedinstveno uključuje mušku tkaninu za glavu — koja se ne može lako naći drugde. Tkanje od kepera i gaze je takođe uobičajeno među uzorcima iz ovog perioda, iako u rasponu od 500-800. godine nove ere, ovi uzorci postaju mnogo manje zastupljeni.<ref name=":12" /> Smatra se da su elitni članovi močejskog društva imali specijalizovane zanatlije koji su proizvodili njihov tekstil, dok bi tipični članovi društva nižeg ranga proizvodili sopstvenu odeću.<ref name=":10" /> Vrtnjevi i igle su se pokazali prilično uobičajenim u iskopavanju močejskih nastambi — što ukazuje na nivo proizvodnje u domaćinstvu.<ref name=":13">{{Cite book |title=The art and archaeology of the Moche : an ancient Andean society of the Peruvian north coast |date=2008 |publisher=University of Texas Press |others=Steve Bourget, Kimberly L. Jones |isbn=978-0-292-79386-6 |edition=1 |location=Austin |oclc=309906176}}</ref> Međutim, više monohromnih, homogenizovanih relikvija sugeriše da je masovna proizvodnja možda postala češća do 500-800. godine.<ref name=":12" /> Varijacije u odeći verovatno su u korelaciji sa različitim društvenim klasama.<ref name=":10" /><ref name=":11" /><ref name=":13" /> Sofisticirane tehnike tkanja i svetle boje su češći na odeći elita, dok su obični ljudi možda imali manje sofisticiranu odeću sa manjim izborom boja — i verovatno su je imali manje.<ref name=":13" /> Složene tapiserije koje su razvile zanatlije su još jedno dobro povezano svojstvo sa visokom društvenom hijerarhijom.<ref name=":10" /> Nekoliko specifičnih predmeta takođe je u korelaciji sa polom u močejskoj kulturi, kao što je pokriv za glavu za muškarce<ref name=":12" /> i duga tunika za žene. Stranci močejske kulture su obično bili prikazani u močejskoj odeći koja je sadržavala detalje koji se odnose na oba pola ili predmete koji nisu bili specifični za bilo koji od njih.<ref>{{Cite journal |last=Scher |first=Sarahh |date=2019 |title=Dressing the Other: Foreign Women in Moche Ceramic Art |journal=West 86th |volume=26 |issue=2 |pages=188–213|doi=10.1086/708786 |s2cid=213850774 }}</ref> Potomci naroda Moche u današnje vreme i dalje imaju izdašnu tradiciju tkanja.<ref name=":10" />
 
== Reference ==
{{reflist}}
* The Art of Precolumbian Gold: The Jan Mitchell Collection. New York: The Metropolitan Museum of Art. {{page|1985|978-0-297-78627-6|pages=}}.
 
* Sawyer, Alan R. (1966). Ancient Peruvian ceramics: the Nathan Cummings collection by Alan R. Sawyer. New York: The Metropolitan Museum of Art.
== Literatura ==
* Schmid, Martin (2007). Die Mochica an der Nordküste Perus Religion und Kunst einer vorinkaischen andinen Hochkultur (in German). Hamburg: Diplomica-Verl. ISBN 3-8366-6806-8
{{Литература|30em}}
* {{cite magazine|title=Discovering the New World's Richest Unlooted Tomb|first=Walter|last=Alva|magazine=[[Национална географија (часопис)|National Geographic]]|pp=510–555|volume=174|issue=4|date=oktobar 1988|issn=0027-9358|oclc=643483454}}
* {{Cite book|ref=harv|url=http://libmma.contentdm.oclc.org/cdm/compoundobject/collection/p15324coll10/id/119785/rec/1 |title=The Art of Precolumbian Gold: The Jan Mitchell Collection | location=New York | publisher=The Metropolitan Museum of Art |year=1985 |isbn=9780297786276|pages=}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Sawyer|first=Alan R.| title= ''Ancient Peruvian ceramics: the Nathan Cummings collection by Alan R. Sawyer'' | location=New York | publisher=The Metropolitan Museum of Art |year=1966 | url=http://libmma.contentdm.oclc.org/cdm/compoundobject/collection/p15324coll10/id/35107}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Schmid|first=Martin|title=Die Mochica an der Nordküste Perus Religion und Kunst einer vorinkaischen andinen Hochkultur|year=2007|publisher=Diplomica-Verl.|location=Hamburg|isbn=978-3-83666-806-4|language=German|pages=}}
{{Литература крај}}
 
== Spoljašnje veze ==
{{Commonscat-lat|Moche culture}}
{{Литература|30em}}
* [http://www.ancient.eu/Moche_Civilization/ Moche Civilization - Ancient History Encyclopedia]
* [https://web.archive.org/web/20180307041615/http://themocheroute.pe/ www.themocheroute.pe]
* [http://www.larutamoche.pe/ www.larutamoche.pe] {{Wayback|url=http://www.larutamoche.pe/ |date=20181109171604 }}
* [http://wikimapia.org/#lat=-8.156902&lon=-79.0231335&z=13&l=3&m=b&search=Trujillo%20Peru Map of current Moche city (Wikimapia)]
* [https://www.nytimes.com/2006/05/17/world/americas/17mummy.html?ex=1148011200&en=08cced452dd20f1b&ei=5087%0A "A Peruvian Woman Warrior of A.D. 450"], ''New York Times'' article (17 May 2006) by [[John Noble Wilford]].
* [http://www.bbc.co.uk/sn/tvradio/programmes/horizon/peru_prog_summary.shtml "The Lost Civilisation of Peru"], transcript of BBC programme, includes bibliography.
* [https://web.archive.org/web/20130606042419/http://www.museolarco.org/igal_er.shtml Gallery of Moche erotic pottery] at the Larco Museum.
* [https://archive.today/20080509171506/http://www.xanga.com/ElBrujoPeru El Brujo Archaeological project], website with links to National University of Trujillo, IBM, National Geographic and press reports.
* [http://www.mesacc.edu/dept/d10/asb/moche/moche_doom.html "Temples of Doom"], ''Discover'' article (March 1999) by [[Heather Pringle]].
* [https://web.archive.org/web/20050507164121/http://www.ayahuasca-shamanism.co.uk/moche.htm "Sacrificial Practices and Blood Rituals Among the Moche People of Ancient Peru"] by Francesco Sammarco.
* [https://www.youtube.com/watch?v=7r6godCankY "Moche pottery and the practice of war"], [[Horniman Museum]] video on YouTube channel.
{{Литература крај}}
 
{{L|Америчке цивилизације}}
{{Authority control-lat}}
 
{{DEFAULTSORT:Моче}}
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Moče