Перм (периода)

шеста, последња периода Палеозоик ере.

Perm je period pre 290 do 245 miliona godina.[1][2] On je poslednji period paleozoika. Perm označava rivalstvo između dve glavne grupe gmizavaca – zverolikih, tj. one razvojne grupe gmizavaca iz kojih nastaju sisari, a koji tokom evolucije poprimaju sve više sisarskih osobina, i takozvani diapsidni gmizavci, ili gmizavci sa dve slepoočne jame na lobanji, čiji su potomci dinosaurusi, leteći gmizavci – pterosauri, krokodili, gušteri i zmije. U permu su prevlast imali zveroliki gmizavci. U mezozoiku oni izumiru, ali ne pre nego što se od njih razviju sitne, snalažljive i brze životinjice pokrivene dlakom – sisari.

Perm se završio najvećim masovnim izumiranjem u istoriji Zemlje. Nivo svetskog mora opao je za nekih 150 m, a niz vulkanskih erupcija zasenio je Sunce i prouzrokovao efekat staklene bašte. Izumrlo je 95% svih vrsta morskih organizama, uključujući sve trilobite i većinu tadašnjih vrsta glavonožaca, korala i krinova. Sa kopna je nestalo 75% kopnenih kičmenjaka i gotovo sve listolike biljke. Ovo veliko masivno izumiranje ostavilo je planetu gotovo pustom. Na početku sledeće geološke ere, mezozoika, preživele životne forme imale su na raspologanju ogroman životni prostor i lepezu različitih ekoloških uslova u njemu.

Reference

  1. ^ Haq, B. U.; Schutter, SR (2008). „A Chronology of Paleozoic Sea-Level Changes”. Science. 322 (5898): 64—68. Bibcode:2008Sci...322...64H. PMID 18832639. doi:10.1126/science.1161648. 
  2. ^ Origin of the Permian