Imperijalna palata u Sirmijumu — разлика између измена
м popravljeno spelovanje reči i korišćenje reči ознаке: Визуелно уређивање мобилна измена мобилно веб-уређивање |
м Враћене измене корисника 109.93.75.4 (разговор) на последњу измену корисника MareBG ознака: враћање |
||
(Није приказано 5 међуизмена 4 корисника) | |||
Ред 39: | Ред 39: | ||
{{portal bar|Srbija|Arheologija|Antički Rim}} |
{{portal bar|Srbija|Arheologija|Antički Rim}} |
||
{{normativna kontrola}} |
|||
⚫ | |||
[[Категорија:Непокретна културна добра]] |
|||
[[Категорија:Грађевине у Сремској Митровици]] |
|||
[[Категорија:Археолошка налазишта у Србији]] |
[[Категорија:Археолошка налазишта у Србији]] |
||
[[Категорија:Споменици културе од изузетног значаја]] |
[[Категорија:Споменици културе од изузетног значаја у Србији]] |
||
⚫ |
Тренутна верзија на датум 6. мај 2024. у 15:21
Carska palata | |
---|---|
Опште информације | |
Место | Sremska Mitrovica |
Општина | Sremska Mitrovica |
Врста споменика | Arheološko nalazište |
Време настанка | Početak nove ere |
Тип културног добра | spomenik kulture od izuzetnog značaja |
Carska palata je bila deo Sirmijuma, nekada raskošnog i moćnog rimskog grada, a danas je centralnom jezgru Sremske Mitrovice, najranije se pominje u II veku, za vreme boravka Marka Aurelija. Podatak je sačuvan kod Filostrata, u opisu putovanja Herod Atika caru. Atik je svog imperatora pronašao u Sirmijumu koji je tada služio kao polazna tačka u ratu protiv varvara. U Filostratovom tekstu palata je navedena kao peri ta basileia, što jasno ukazuje da je bila u službi cara.
Današnja Sremska Mitrovica ispod svojih ulica i kuća krije tragove Sirmijuma (lat.Sirmium[1]). Na ovom mestu su pouzdano konstatovani ostaci carske palate u kojoj su odsedali rimski carevi prilikom kraćeg ili dužeg boravka i zadržavanja, što je bilo naručito često u kasnoantičkom periodu.
O palati
[уреди | уреди извор]Carska (Imperijalna) palata je bila postavljena na najbezbednijem mestu u gradu, neposredno uz reku Savu koja se lako mogla preći u slučaju opasnosti, ona se takođe nalazila najdalje od severnog bedema koji je uvek bio i najugroženiji.
Neki elementi ukazuju da je južni bedem uz palatu bio naročito prilagođen i utvrđen, što je obezbeđivalo punu sigurnost carskoj sviti. Od palate je otkriven samo manji deo s pravougaonom osnovom oko unutrašnjeg dvorišta. U severnom krilu pružaju se dva uzdužna hodnika kojima se komuniciralo sa manjim i većim prostorijama i sa malom apsidom u centralnom delu. Naročito su dobro očuvani uređaji za centralno grejanje sa toplim vazduhom i sistemom takozvanog hipokausta (lat.hypocaustum[2]), odnosno sa zidanim ili kamenim stupcima koji su nosili dva nivoa podova i omogućavala slobodan prolaz zagrejanog vazduha. Palata je imala i svoj ekonomski deo, smešten na zapadnoj strani. Taj kompleks je takođe samo delimično ispitan, a nalazi se konzerviran ispod hotela Sirmijum. Ekonomski deo palate izgrađen je u IV veku.
O bogatsvu unutrašnjih arhitektonskih detalja svedoče brojni nalazi fresaka koje su ukrašavale zidove. U istu svrhu korišćene su sečene mermerne pločice u beloj, zelenoj i ružičastoj boji s kojima su oblagani zidovi i podovi.
Vidi još
[уреди | уреди извор]Izvori
[уреди | уреди извор]Literatura
[уреди | уреди извор]- SIRMIJUM panorama panonske prestonice - Dr.Petar Milošević,Sremske Novine,Sremska Mitrovica 1988 godina