Razlika između verzija stranice "Karlo IV, car Svetog Rimskog Carstva"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m članak Karlo IV, car Svetog Rimskog Carstva premješten na Karlo IV, car Svetog rimskog carstva: Veliko-malo slovo |
m r2.6.4) (robot dodaje: bg:Карл IV (Свещена Римска империя) |
||
Red 69: | Red 69: | ||
[[an:Carlos IV d'o Sacro Imperio Román Chermanico]] |
[[an:Carlos IV d'o Sacro Imperio Román Chermanico]] |
||
[[bg:Карл IV (Свещена Римска империя)]] |
|||
[[ca:Carles IV del Sacre Imperi Romanogermànic]] |
[[ca:Carles IV del Sacre Imperi Romanogermànic]] |
||
[[cs:Karel IV.]] |
[[cs:Karel IV.]] |
Verzija na dan 6 novembar 2011 u 14:25
Car | |
---|---|
Karlo IV Luksemburgovac (Prag, 14. maj 1316 - Prag, 29. novembar 1378) je bio češki kralj od 1346. i car Svetog Rimskog Carstva (1347-1378).
Karlo IV je sin češkog kralja Ivana i Elizabete, kćerke češkog kralja Vjenceslava II. Poslije očeve smrti postao je češki kralj, a njemačko plemstvo mu je dodijelilo i titulu njemačkog kralja 11. jula 1346. i krunisan 26. novembra u Bonu. 1355. je krunisan za kralja Italije. Karlo IV je obećao papi Klementu VI određene ustupke i time dovršio dugotrajni sukob papstva i carstva. U vezama sa papstvom krunisan je za kralja Lombardije, a na kraju i za rimsko-njemačkog cara. Time je postao i jedini vladar svih kraljevina Svetog rimskog carstva.
Proširio je carstvo 1364. pripajanjem Austrije i Ugarske. Izdao je 1356. čuvenu Zlatnu bulu. Zlatnom bulom Češka je postala slobodna zemlja. Bulom je uveden carski ustav, postupak biranja cara i definisane su dužnosti sedmorice elektora. To su bili izborni knezovi koji su imali veliku snagu zbog učešća u izboru cara (grof palatin od Rajne, markgrof od Brandenburga, vojvoda od Saske, kralj Bohemije i nadbiskupi Mainza, Triera i Kölna).
Karlo IV bio je učen čovjek. Nastojao je ekonomski uzdignuti Češku. Podigao je prašku biskupiju na rang nadbiskupije. Založio se za uljepšavanje Praga svjetovnim i crkvenim građevinama. Osnovao je Univerzitet u Pragu 1348. To je bio prvi slavenski univerzitet u Evropi.
Brakovi i potomstvo
S prvom suprugom, Blankom Valojskom, imao je dvije kćerke:
- Margaretu, prvu suprugu ugarskog kralja Ludovika I
- Katarinu, suprugu austrijskog vojvode Rudolfa IV i bavarskog vojvode Otona V
S drugom suprugom, Anom Palatinskom, imao je kratkovječnog sina Vjenceslava. S trećom suprugom, Anom Pjast, imao je:
- Vjenceslava, kralja Njemačke i Češke
- Elizabetu, suprugu austrijskog vojvode Alberta III
S Elizabetom Pjast imao je:
- Anu, suprugu engleskog kralja Rikarda II
- Sigismunda, cara Svetog Rimskog Carstva, kralja Ugarske i Češke
- Ivana, vojvodu Görlitza
- Karla
- Margaretu, suprugu nirnberškog markgrofa Ivana III
- Henrika
Prethodnik: Ludovik IV |
Car Svetog Rimskog Carstva 1346–1353 |
Nasljednik: Vjenceslav I |
Kralj Njemačke 1346-1378 |
Nasljednik: Vjenceslav | |
Prethodnik: Ivan |
Kralj Češke 1346-1378 |