Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "Karlo IV, car Svetog Rimskog Carstva"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.2+) (robot dodaje: ar:كارل الرابع
RedBot (razgovor | doprinosi)
m r2.5.2) (Bot mijenja: fr:Charles IV du Saint-Empire
Red 83: Red 83:
[[fa:کارل چهارم]]
[[fa:کارل چهارم]]
[[fi:Kaarle IV (keisari)]]
[[fi:Kaarle IV (keisari)]]
[[fr:Charles IV du Saint Empire]]
[[fr:Charles IV du Saint-Empire]]
[[gl:Carlos IV de Luxemburgo]]
[[gl:Carlos IV de Luxemburgo]]
[[he:קרל הרביעי, קיסר האימפריה הרומית הקדושה]]
[[he:קרל הרביעי, קיסר האימפריה הרומית הקדושה]]

Verzija na dan 5 mart 2012 u 10:47

Car

Karlo IV Luksemburgovac (Prag, 14. maj 1316 - Prag, 29. novembar 1378) je bio češki kralj od 1346. i car Svetog Rimskog Carstva (1347-1378).

Karlo IV je sin češkog kralja Ivana i Elizabete, kćerke češkog kralja Vjenceslava II. Poslije očeve smrti postao je češki kralj, a njemačko plemstvo mu je dodijelilo i titulu njemačkog kralja 11. jula 1346. i krunisan 26. novembra u Bonu. 1355. je krunisan za kralja Italije. Karlo IV je obećao papi Klementu VI određene ustupke i time dovršio dugotrajni sukob papstva i carstva. U vezama sa papstvom krunisan je za kralja Lombardije, a na kraju i za rimsko-njemačkog cara. Time je postao i jedini vladar svih kraljevina Svetog rimskog carstva.

Proširio je carstvo 1364. pripajanjem Austrije i Ugarske. Izdao je 1356. čuvenu Zlatnu bulu. Zlatnom bulom Češka je postala slobodna zemlja. Bulom je uveden carski ustav, postupak biranja cara i definisane su dužnosti sedmorice elektora. To su bili izborni knezovi koji su imali veliku snagu zbog učešća u izboru cara (grof palatin od Rajne, markgrof od Brandenburga, vojvoda od Saske, kralj Bohemije i nadbiskupi Mainza, Triera i Kölna).

Karlo IV bio je učen čovjek. Nastojao je ekonomski uzdignuti Češku. Podigao je prašku biskupiju na rang nadbiskupije. Založio se za uljepšavanje Praga svjetovnim i crkvenim građevinama. Osnovao je Univerzitet u Pragu 1348. To je bio prvi slavenski univerzitet u Evropi.

Brakovi i potomstvo

S prvom suprugom, Blankom Valojskom, imao je dvije kćerke:

S drugom suprugom, Anom Palatinskom, imao je kratkovječnog sina Vjenceslava. S trećom suprugom, Anom Pjast, imao je:

S Elizabetom Pjast imao je:

  • Anu, suprugu engleskog kralja Rikarda II
  • Sigismunda, cara Svetog Rimskog Carstva, kralja Ugarske i Češke
  • Ivana, vojvodu Görlitza
  • Karla
  • Margaretu, suprugu nirnberškog markgrofa Ivana III
  • Henrika


Prethodnik:
Ludovik IV
Car Svetog Rimskog Carstva
13461353
Nasljednik:
Vjenceslav I
Kralj Njemačke
1346-1378
Nasljednik:
Vjenceslav
Prethodnik:
Ivan
Kralj Češke
1346-1378